Albanija bilježi turistički boom koji bi mogao doći na naplatu kad je riječ o održivosti, ali i zdravlju okoliša. Od 2015. broj turista u zemlji gotovo se utrostručio – s 3 milijuna tada na čak 10 milijuna u 2023.
Albanska vlada ima projekcije koje kažu da će taj broj do 2030. narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja ugostila više turista nego što ih trenutno primaju Portugal ili – Hrvatska, piše britanski Express.
Kako sada svaki Albanac očito želi brzu zaradu tako i turistički projekti niču bez odgovarajućeg urbanističkog plana, što uzrokuje devastaciju prirodnog okoliša, posebice u priobalju. Je li vam nešto poznato?
Građevinski otpad se nerijetko baca diretno u more, pomorsko dobro koje kod njih nije definirano kao kod nas, očito se također nemilosrdno devastira, lokalno stanovništvo sve teže pronalazi pristupačne stanove jer su strane investicije i potražnja stranih turista pogurali cijene u nebesa…Dakle događa se svojevrsni copy paste situacije koja je već pogodila druge mediteranske destinacije.
Albanske pješčane plaže i prirodne ljepote poput Plavog oka, žičara Dajti Ekspres te arheološkog park Butrint privlače sve veći broj ljudi, uključujući slavne influencere na društvenim mrežama i moćnike iz primjerice obitelji Donalda Trumpa koji spremaju invaziju na albanski otok Sazanu i gradnju hotelskih kompleksa.
Koliko će ta priroda izdržati ovakav skok turizma veliko je pitanje, jer ni do sada Albanija nije bila poznata kao mjesto posebne ekološke svijesti, tj. poznata je kao mjesto gdje, barem u moru završava sve i svašta (nekolicina strujama onda dođe i do naših otoka). Nije da se mi u Hrvatskoj možemo puno pohvaliti, no deregulacija je kod južnih susjeda još izraženija.
Prema Svjetskom turističkom vijeću, Albanija je trenutačno treće najbrže rastuće turističko tržište na svijetu, odmah iza Katara i Portorika.
J.T.
