Američki State Department, britansko Ministarstvo vanjskih poslova i tijela Europske unije više su puta svojim građanima preporučili da ni pod kojim uvjetima ne putuju u Afganistan zbog represije talibanskog režima i oružanih sukoba s pobunjeničkim skupinama. Završetak gerilske talibanske pobune protiv legalne afganistanske vlade na čelu s predsjednikom republike Ašrafom Ganijem (koju je podržavao Zapad) u kolovozu 2021. doveo je do naglog smanjenja razine nasilja u zemlji.
Međutim, nasilje se i dalje povremeno odvija, uglavnom od strane podružnice Islamske države – Islamske države provincije Horasan (ISIS-K). Osim njih, protiv talibana oružano se suprotstavljaju i neke manje pobunjeničke skupine poput Nacionalnog otpora Afganistana (NRF-a) i nekih milicija.
Turiste Afganistan neodoljivo privlači
Brojni turisti su se na upozorenja svojih vlada o ne putovanju u talibanski Afganistan oglušili. Premda broj turista nije ogroman, on malo pomalo raste i nije zanemariv. Prošle godine je oko 6.000 tisuća turista posjetilo Afganistan, a u prvih šest mjeseci tekuće godine otprilike je zabilježena ista brojka. Mnogi globalni prepoznatljivi influenceri i influencerice sa stotinama tisuća pratitelja na YouTubeu i TikToku (npr. Margaritta, Zoe Stephens, Nolan Saumure) posljednjih mjeseci posjećuju tu srednjoazijsku zemlju.
Turisti najčešće posjećuju povijesne lokalitete poput ostataka Bamijanskih Buddha, veličanstvene Plave džamije u Mazar-e-Šarifu i Minareta Džama, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Velik interes izazivaju i drevni gradovi Herat i Balkh, poznati po islamskoj arhitekturi, starim utvrdama i kulturnoj baštini. U glavnom gradu Kabulu turisti obilaze Nacionalni muzej Afganistana i Baburove vrtove, simbol mirnijih vremena.
Naivni influenceri pomažu šerijatski režim
Influenceri u svojim objavama na društvenim mrežama pokazuju zainteresiranoj publici kako istražuju egzotični planinski ili ravničarski krajolik Afganistana i tamošnju kulturu različitih plemena. Takvi vrlo jednostavni i lako razumljivi prikazi nedvojbeno osporavaju uvriježene negativne stereotipe da je Islamski Emirat Afganistana nesiguran i neprijateljski nastrojen prema ženama i strancima. Uz influencere, i neke turističke agencije stvaraju kreativne promotivne videozapise Afganistana koje su talibanski računi na društvenim mrežama podijelili u pokušaju da privuku više posjetitelja.
Neupitno, prezentacija tamošnje zbilje u režiji naivnih stranaca ide na ruku autokratskom talibanskom režimu. Riječ je o neplaćenoj reklami – neočekivanom daru s neba za vladajuće talibane. To upozoravaju brojni afganistanski disidenti i međunarodni eksperti za Srednju Aziju i islamizam.
Dvostruki kriteriji
Afganistanska znanstvenica i aktivistica civilnog društva Orzala Ashraf Nemat, koja trenutno boravi kao gostujuća suradnica u londonskom trustu mozgova Royal United Services Institute (RUSI), izjavila je kako je nagli porast stranih influencera u Afganistanu duboko zabrinjavajući. „Umjesto stvarnog prikaza, svjedočimo uljepšanoj, filtriranoj verziji zemlje koja prikladno briše brutalnu stvarnost s kojom se suočavaju Afganistanke pod vlašću Talibana” upozorila je Nemat. Nadodala je kako strane influencerice krstare slobodno zemljom kako bi se naslikavale dok to isto ne mogu domaće žene koje su spriječene pohađati školu, raditi ili čak slobodno hodati javnim prostorima bez pratnje muških skrbnika.
Strog odnos države prema ženama
Talibani su nemilosrdno isključili Afganistanke iz mnogih aspekata javnog života, uključujući pristup obrazovanju i tržištu rada, uskraćivanje privatnosti, slobode kretanja i izražavanja, uveli strogo kontrolirani obiteljski život, itd. Prošle godine Ujedinjeni narodi optužili su talibansku vlast da je tijekom svoje vladavine uskratila pravo na obrazovanje za najmanje 1,4 milijuna djevojčica. Uzevši u obzir i broj djevojčica koje nisu pohađale školu i prije dolaska talibana na vlast, UN je naveo da čak 80 posto afganistanskih djevojčica školske dobi – njih ukupno 2,5 milijuna – ne ide u školu. Saloni ljepote su zatvoreni, a ženama je onemogućen pristup javnim parkovima i teretanama, kao i putovanja na duže udaljenosti bez muškog pratitelja.
Optužnice ICC-a
U srpnju je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao naloge za uhićenje dvojice najviših talibanskih vođa (vrhovnog vođe Haibatullaha Akhunzade i vrhovnog državnog suca Abdula Hakima Haqqanija), optužujući ih za progon žena i djevojčica te LGBT+ osoba. Zločini za koje su optuženi su navodno počinjeni od 15. kolovoza 2021. kada su talibani preuzeli vlast do 20. siječnja ove godine.
Optužbe ICC-a su talibanski čelnici odbacili kao „neosnovanu retoriku”, navodeći da ne priznaju nadležnost Međunarodnog kaznenog suda te ističu neuspjeh tog suda da zaštiti „stotine žena i djece koje se svakodnevno ubija u Gazi”. Unatoč međunarodnoj osudi, režim nastavlja provoditi represivne mjere koje ženama uskraćuju temeljna ljudska prava. Organizacije za ljudska prava Amnesty International i Human Rights Watch (HRW) pozdravile su naloge za uhićenje arogantnih talibanskih lidera.
Turizam – neočekivani adut talibana
Premda to nisu izvorno planirali, talibanski lideri nastoje turizam pretvoriti u novi izvor prihoda i sredstvo za oživljavanje posrnuloga gospodarstva. Gospodarstvo je u krizi zbog prekidanja dotoka inozemnog novca, zamrzavanja financijskih sredstava Afganistana u inozemstvu, međunarodnih sankcija i ekonomske nepismenosti vladajuće elite. Otprilike zadnju godinu, talibani poduzimaju korake poput pojednostavljenja procedura za izdavanje viza i uvođenja izravnih letova, a istodobno aktivno pozivaju vlogere s YouTubea i TikToka da dijele pozitivna iskustva iz Afganistana.
Turizam se na prvi pogled čini nespojivim s ideologijom radikalnog islamizma, koja tradicionalno odbacuje sve oblike zapadnog utjecaja i slobodniji način života. Međutim, talibani 2025. nastoje stvoriti pragmatičniju sliku o sebi. Zato dopuštaju određene oblike turizma pod strogim uvjetima, sve dok on ne ugrožava njihove vjerske i moralne norme. Turisti moraju poštovati stroga pravila odijevanja, rodne segregacije i ponašanja u javnosti. Ako se pridržavaju tih okvira talibanima nije problem primiti niti američke pornoglumice. S druge strane, svaki oblik kritike režima ili kršenja islamskih normi može dovesti do sankcija.
Pozitivan PR u službi radikalne ideologije
Temeljni cilj turističke promocije i dolaska stranih posjetitelja nije klasično otvaranje prema svijetu, već stvaranje dojma sigurnosti i stabilnosti pod upravom islamističkih radikala i priljev stranih deviza. Riječ je o pažljivo režiranoj marketinškoj kampanji kojom talibani nastoje izgraditi novi imidž zemlje u očima međunarodne javnosti. Žele se predstaviti kao sposobni, doduše nekonvencionalni, vladari koji donose red, mir i stabilnost, ali istodobno (dakako manje marketinški vidljivo) nastavljaju s represijom nad ženama, gušenjem slobode izražavanja i netolerancijom prema svim oblicima suprotnog mišljenja.
U tom kontekstu, turizam ne simbolizira modernizaciju u klasičnom smislu, već služi kao koristan alat selektivne modernizacije — način da se steknu financijski prihodi i izgradi pozitivan PR bez napuštanja rigidnih ideoloških temelja.
Geopolitika nadvladava ideologiju
Zahvaljujući turizmu ili drugim čimbenicima, Ruska Federacija je bila prva država koja je u srpnju priznala talibansku vladu. Talibani su u travnju ove godine uklonjeni s terorističkih organizacija ruske vlade. Ruski predsjednik Vladimir Putin već je u srpnju prošle godine nazvao talibane „saveznicima“ u borbi protiv terorizma. Iako mnoge države nikada nisu uspostavile diplomatske odnose s talibanskom vladom, UAE, Kina Pakistan i Uzbekistan odlučili su zadržati veleposlanstva u Kabulu. Usprkos svojem rigoroznom šerijatskom režimu, Afganistan pod talibanima je geopolitička činjenica koju svi moraju prihvatiti. Što se tiče ženskih prava, strane vlade eventualno mogu pokušati natjerati talibane da popuste represiju i poštuju ženska prava, ali to nikako neće biti kroz sankcije već kroz neki oblik suradnje.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
M. Šerić: Afganistan: sjaj i bijeda talibanskog režima
