Tursko Ministarstvo nacionalne obrane objavilo je u nedjelju snimke topničkih jedinica koje su gađale terorističke ciljeve u sjevernom Iraku. Ove su snimke podijeljene na službenom X računu ministarstva, popraćene naslovom: “Zamka se zatvara. Naše herojsko topništvo precizno uništava mete.”
U svojoj gotovo 40-godišnjoj terorističkoj kampanji protiv Turske, Kurdska radnička stranka (PKK) odgovorna je za smrt više od 40.000 ljudi, uključujući žene i djecu – prenosi turska medijska platforma Anadolu Ajansı. PKK je na popisu terorističkih organizacija Turske, SAD-a i Europske unije. Teroristi često koriste sjeverni Irak, područje odmah preko turske granice, kao skrovište odakle planiraju napade na turski teritorij.
Objava snimki i naslov koji je pratio post na X-u jasno pokazuju odlučnost turske vojske u borbi protiv PKK-a. “Zamka se zatvara” sugerira intenziviranje vojnih operacija s ciljem suzbijanja terorističkih prijetnji izvan turskih granica.
Kilit kapanıyor!
Kahraman topçumuz hedefleri tam isabetle imha ediyor!
📍Irak’ın Kuzeyi#MillîSavunmaBakanlığı pic.twitter.com/5gXJUkrPg5
— T.C. Millî Savunma Bakanlığı (@tcsavunma) July 7, 2024
Borba protiv terorizma
Prema dostupnim informacijama, topničke jedinice turske vojske uspješno su pogodile ciljeve koje su identificirali kao terorističke baze. Ove operacije dio su šire strategije Turske da eliminira prijetnje koje dolaze iz susjednih zemalja, naročito iz područja koje PKK koristi kao sigurno utočište.
Ministarstvo nacionalne obrane nije pružilo dodatne detalje o specifičnim ciljevima napada niti o eventualnim žrtvama među teroristima. Međutim, operacija je predstavljena kao uspješan primjer turske vojne sposobnosti da precizno i efikasno djeluje protiv terorističkih prijetnji.
Ova posljednja operacija dodatno naglašava kontinuiranu napetost između Turske i PKK-a koja već desetljećima utječe na sigurnosnu situaciju u regiji. Turska je ranije najavila da neće tolerirati nikakve aktivnosti PKK-a unutar ili izvan svojih granica.
Kurdi u borbi za neovisnost
Kurdi su etnička skupina bez vlastite države, a njihova najveća populacija živi u Turskoj, Iraku, Iranu i Siriji. U Turskoj Kurdi čine značajan dio stanovništva (18%) no odnosi između kurdske manjine i turske vlade često su napeti. Kurdska radnička stranka (PKK), koju Turska, SAD i Europska unija smatraju terorističkom organizacijom vodi oružanu kampanju protiv turske vlade od 1984. godine zahtijevajući veću autonomiju i prava za Kurde kojima se često uskraćuje jednak pristup političkom predstavljanju, ekonomskim resursima i kulturnim slobodama u usporedbi s većinskim turskim stanovništvom.
Kurdi su imali ključnu ulogu u borbi protiv Islamske države (ISIL) tijekom sukoba u Siriji i Iraku. Tijekom tog razdoblja, međunarodna zajednica, uključujući SAD i europske države, nije ih smatrali teroristima. Štoviše, kurdske snage su često bile hvaljene zbog svoje hrabrosti i učinkovitosti u borbi protiv ISIL-a te su primale značajnu vojnu i logističku pomoć od zapadnih saveznika.
U listopadu 2019., američki predsjednik Donald Trump najavio je povlačenje američkih snaga iz sjeverne Sirije što je omogućilo Turskoj da pokrene vojnu ofenzivu protiv kurdskih snaga. To je izazvalo zabrinutost i kritike jer su Kurdi bili ključni partneri u borbi protiv ISIL-a. Turska vlada često provodi vojne operacije protiv PKK-a, posebno u sjevernom Iraku, gdje se teroristi često skrivaju i planiraju napade na turski teritorij.
Kurdi pred ključnom dilemom: surađivati s Assadovom vojskom ili čekati da ih slome turske snage
