Iako je na sudu dokazano da su se na lokalnim izborima u Doboju 2020. godine glasovi dopisivali za umrle i odsutne birače, pravosuđe nije sankcioniralo niti jednog organizatora – gotovo svi članovi biračkih odbora su oslobođeni, a nalogodavci ostali netaknuti.
Gotovo pet godina od poništenja izbora u Doboju: Sud potvrdio krađu glasova, ali nitko nije kriv
Na Osnovnom sudu u Doboju dosad je izrečeno 27 oslobađajućih presuda za čak 139 osoba, dok je samo jedna presuda – uvjetna kazna za dvoje optuženih – potvrđena u najvećem slučaju izborne prevare koji je ikada procesuiran u BiH.
Prema analizi Transparency Internationala BiH, u 22 prvostupanjske presude utvrđeno je da je Tužiteljstvo dokazalo dva obrasca izborne krađe: glasanje u ime osoba koje nisu izašle na izbore, najčešće dijaspore, glasanje u ime umrlih osoba koje nisu izbrisane iz biračkog spiska.
Modus operandi: potpisi mrtvih i odsutnih
Nakon sumnjivo visoke izlaznosti od gotovo 70%, CIK je naredio ponovno brojanje i analizu potpisa. Grafološka vještačenja pokazala su da je između 10 i 20% potpisa birača bilo krivotvoreno – često istom rukom, s dodanim inicijalima, ili potpisima na više mjesta pod različitim imenima.
U presudama se jasno navodi da je Tužiteljstvo dokazalo da određeni građani nisu izašli na izbore, dok su njihovi potpisi unatoč tome bili na izbornim listama. Također je dokazano da su glasovi dati u ime osoba koje su preminule prije dana izbora.
Ali ipak – nitko nije odgovoran
Unatoč tome što je krađa utvrđena, Sud smatra da nije moguće dokazati tko je tačno od članova biračkih odbora počinio krivotvorenje ili omogućio glasanje u tuđe ime. Dodatni argument bio je i da su zbog pandemije birači nosili maske, što je navodno otežalo identifikaciju.
Citirajući iz presuda:
„Nemoguće je utvrditi koji član odbora je utvrdio identitet birača, tko je predao listiće, niti kome su ti glasovi na kraju pripali.“
U pojedinim slučajevima sud nije prihvatio ni prijedlog za grafološka vještačenja jer članovi biračkih odbora nisu željeli dati rukopis. Sud je zaključio da to svejedno ne bi dokazalo njihovu izravnu krivicu.
Posmatrači – nijemi svjedoci ili sudionici?
Zabrinjavajuće je što u brojnim slučajevima ni posmatrači iz različitih stranaka nisu prijavili nepravilnosti. U presudama se navodi i da su članovi biračkih odbora dolazili iz različitih političkih opcija, što je Sud tumačio kao argument protiv dogovora ili koordinirane prevare.
Međutim, analize pokazuju da su mnoge od tih stranaka na izborima dobile jedan ili nijedan glas – što otvara pitanje jesu li uopće imale iskrene namjere sudjelovanja u izborima, ili samo preuzimanja kontrolnih pozicija u odborima.
Primjeri apsurda: Na biračkom mjestu gdje su glasali umrli, posmatrač SNSD-a “nije primijetio ništa neobično”.
Na drugom mjestu, gdje su glasali ljudi iz inozemstva, posmatrač “Pokreta Most 21” (stranka s jednim glasom) također nije vidio ništa sporno.
Birački spisak – sistemska slabost
Presude pokazuju da je glavna slabost sistema – neažurirani birački spisak. Neuklanjanje umrlih, te tisuće građana u dijaspori koji i dalje ostaju prijavljeni za glasanje, otvara ogroman prostor za manipulacije.
Također, ostaje otvoreno pitanje – tko je imao pristup tim podacima prije izborne administracije i kako je sve organizirano.
Iako je mehanizam prevare dokumentiran, pravosuđe je procesuiralo isključivo niže rangirane pojedince iz biračkih odbora. Nalogodavci, organizatori i politički akteri ostali su izvan dosega istrage i optužnica.
Iz TI BiH upozoravaju da je nužno: uvesti elektronsku identifikaciju birača (npr. otisak prsta), koristiti skener za brojanje glasova, i prije svega procesuirati političke nalogodavce, a ne samo administrativne izvršitelje.
Jer ako je izborna volja naroda prepravljana, a nitko za to nije kriv – tada cijeli izborni proces gubi smisao.
