Sudac Vrhovnog suda i predsjednik Međunarodne udruge sudaca Đuro Sessa te nekadašni predsjednik tog suda se osvrnuo na objavu Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića da neće predložiti nikoga od prijavljenih na javni poziv od 6. srpnja 2025. za mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
Sessa problematičnim smatra drugu rečenicu Milanovićeva priopćenja u kojem kaže da “budući da neće nikoga predložiti za kandidata za predsjednika Vrhovnog suda RH, neće zatražiti ni mišljenja od Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora i Vrhovnog suda RH“, a nakon nje podsjeća da je, prema Ustavu, predsjednik Republike jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda RH, a mišljenja Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda nisu obvezujuća za predsjednika Republike kao predlagatelja.
Budući da se na javni poziv javila samo profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić, predsjednik Milanović je poručio da je ne želi vidjeti na čelu Vrhovnog suda.
Zakonska obveza predsjednika
Sessa na to kaže da “nema dvojbe da slovom Ustava, čl. 116. predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor na prijedlog predsjednika Republike, ali uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe”.
Kaže da je to i zakonska obveza predsjednika Republike “jer prema čl. 44.st.4.i 5. stoji da će predsjednik Republike, dakle imperativno, drugim riječima mora, zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe”.
“Tek potom može, kad ima sve potrebne informacije, odlučiti da ne predloži nikog, ali nikako ne prije nego što se čitav postupak ne provede po slovu Ustava i Zakona. Kada ne bi bilo tako, to je akt vladanja, a ne akt racionalne prosudbe koja bi morala imati razloge nakon što se pribave sva propisana mišljenja. Sve drugo je diktatura, nepoznata u zemljama koje se rukovode načelima vladavine prava”, kaže Sessa.

U rukama političkog odlučivanja
Dodaje da po svim međunarodnim standardima izbor predsjednika Vrhovnog suda ne bi trebao biti drugačiji od izbora predsjednika svih ostalih sudova, dakle bez utjecaja druge dvije vlasti, a u Hrvatskoj je on u potpunosti u rukama političkog odlučivanja.
“Nadam se da će se oglasiti i Udruga hrvatskih sudaca i još koja udruga koja skrbi o vladavini prava u Hrvatskoj, a i da će Europska komisija imati što o tome reći”, zaključio je Sessa.
Na pitanje kakva je po njemu kandidatkinja prof. Maganić, odgovorio je da ju ne poznaje dovoljno, “ali iz rijetkih kontakata znam da cijeni suce i da joj je na duši neovisnost sudbene vlasti”.