U Bosni i Hercegovini je u proteklom razdoblju mali broj građana ostao bez svojih nekretnina zbog aktiviranja hipoteka kojima banke pribjegavaju u slučaju neizmirenja kreditnih obveza.
Nepoznat je broj podataka o tome koliko je u Federaciji BiH tijekom, barem, prošle godine po osnovi naplate potraživanja u sektoru fizičkih osoba aktivirano hipoteka, kao i o kojem se iznosu radi.
„Agencija za bankarstvo Federacije BiH ne raspolaže zasebnim podacima o naplati potraživanja u sektoru fizičkih osoba putem aktiviranih hipoteka. Naplata potraživanja iz kolaterala kod fizičkih osoba javlja se rijetko, na što upućuje i podatak od 30. lipnja 2025. godine, kada je svega 1,5 posto stambenih kredita osiguranih hipotekom evidentirano kao nekvalitetno potraživanje. Ovakav podatak jasno pokazuje da se hipoteka rijetko koristi kao instrument naplate“, stoji u odgovoru Agencije za bankarstvo FBiH dostavljenom Dnevnom avazu.
S druge strane, iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske, u kojoj se prema dostupnim informacijama vodi ovakva vrsta statistike, nisu odgovorili ni nakon ponovljenog upita niti nakon upućenih poziva.
Berislav Kutle, ekonomski analitičar i bivši direktor Udruge banaka BiH, kaže da aktiviranje hipoteke u BiH nije zakonski dobro regulirano.
„Aktiviranjem hipoteke nastaje sudski proces i banka uopće nije sigurna da će nakon aktiviranja preuzeti tu hipoteku. Hipoteka je zapravo nužno zlo i uzima se samo kao formalni razlog, dok banke u BiH teško naplaćuju preko hipoteke, za razliku od zemalja Europske unije u kojima se naplata vrši izravno“, objašnjava Kutle.
Dodaje i da je, općenito, mogućnost kreditiranja banaka znatno veća od potreba BiH, a još veća na depozitnoj strani, gdje banke imaju i sigurniju zaradu.
„Najviše kredita u BiH su srednjoročni, jer je takva struktura stanovništva. Kupovna moć je srednja ili mala, budući da je prosječna plaća niska i zapravo je premalo velikih kredita. Nemamo tu veliku ekspanziju“, navodi ovaj stručnjak.
Ističe i da banke danas realno imaju mnogo veće financijske mogućnosti u pasivi nego što je potreba kreditiranja.
„Zbog toga daju, odnosno nude po različitim uvjetima male kamatne stope, posebno velikim gospodarstvenicima, gdje su one manje od dva posto, što je ispod svih europskih kriterija“, zaključuje Kutle.
