Za pola godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 7.013.547 kilograma mesa peradi, a gotovo trećina tog mesa stigla je iz Turske. Domaći živinari žale se kako se dio tog mesa odmrzava i potom prodaje kao svježi proizvod.
Smatraju da time nastaje dvostruka šteta – pada izvoz iz BiH, dok je uvoz i dalje dominantan, s obzirom na to da je u promatranom razdoblju gotovo dvostruko više uvezeno nego izvezeno mesa peradi, prenose Nezavisne.
Problemi uvoza mesa u BiH
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, ukupna vrijednost uvezenog mesa peradi u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 29.162.759,79 KM.
„S druge strane, izvezeno je 3.776.686,92 kilograma mesa peradi, ukupne vrijednosti 17.637.635,83 KM“, naveli su iz UIO BiH.
Najveći uvoz piletine ostvaren je iz Turske i Srbije.
„Tako je u šest mjeseci ove godine iz Turske uvezeno 2.392.956,48 kilograma mesa peradi, čija je vrijednost iznosila 14.906.922,24 KM. Iz Srbije je uvezeno 1.496.851,02 kilograma mesa peradi, vrijednog 5.043.948,57 KM“, dodaju iz UIO BiH.
No, prema riječima domaćih živinara, problem predstavlja činjenica da se iz Turske uvozi smrznuti pileći file, „kojem je starost nepoznata i koji se nezakonito stavlja u promet nakon što se odmrzava i koristi u prodaji kao svježi proizvod u trgovinama, restoranima i roštiljnicama“.
Zbog toga su zatražili od nadležnih institucija da zabrane stavljanje u promet odmrznutog filea te da propišu stroge kazne „zbog ugrožavanja zdravlja potrošača, osobito djece, ali i odraslih osoba“.
Velibor Popović, predsjedatelj Koordinacijskog odbora i direktor Mesne industrije Perutnina Ptuj iz Srpca, izjavio je za Nezavisne novine: „Za potrebe prerade uvozilo se i uvozit će se, ali nije dobro što se dio tog uvezenog pilećeg filea odmrzava i na tržište pokušava prodati kao svjež.“
„Ono nije uvijek na policama, pa zbog toga posebno skrećemo pažnju. Imamo o tome saznanja s terena, ali apeliram da se nadležne institucije pozabave ovim problemom. Obavijestili smo Kancelariju za veterinarstvo i inspekciju te smo poslali zahtjev da se kontrole pojačaju“, rekao je Popović.
Istaknuo je i da je tržište stabilno te da se dio mesa uvozi, a dio izvozi.
„Ali, ako gledate taj disbalans, onda vidite da imamo dovoljno proizvodnje za naše tržište“, dodao je.
Apeli domaćih proizvođača
Sličan stav iznio je i Edin Jabandžić, direktor kompanije „Madi“ iz Tešnja i član Koordinacijskog odbora: „Bitno je istaknuti da uz povećan uvoz paralelno opada izvoz iz BiH.“
„To znači da imamo dvostruku štetu za BiH, jer je evidentan pad trgovinske razmjene između nas i članica Europske unije, a s druge strane imamo povećan uvoz mesa koji naša država, nažalost, još ne uspijeva do kraja ispratiti. Mi kao proizvođači pilećeg mesa u BiH svjesni smo da Zakon o slobodnoj trgovini daje pravo na uvoz, ali s druge strane, molimo inspekcije i nadležne organe da provjere i utvrde o čemu se tu radi“, rekao je Jabandžić.
Dodao je da informacije s terena ukazuju na to da ozbiljna količina mesa namijenjenog preradi završava na policama i u mesnicama.
„Tako se, na neki način, pravi dvostruka šteta, jer građani kupuju proizvod kojem ne znamo porijeklo, kvalitetu ni rok trajanja. S druge strane, to je zakonski prekršaj, jer se jednom zamrznuto meso ne može ponovno stavljati u promet – ono mora ići krajnjem kupcu ili se koristiti za daljnju preradu“, pojasnio je Jabandžić.
I on je poručio da apeliraju na vlasti, kantone i entitete da se maksimalno uključe u kontrolu mesa koje se uvozi – kako radi zaštite građana, tako i zbog bh. gospodarstva.
