MILETIĆI – Kod Rtine Miletića, u blizini paškog mosta, s kopnene strane, pronađeni su ovih dana komadi otkidane peraje strogo zaštićenog morskog psa – lisice.
Pojavljuje se na cijelom Jadranu, a repom mlati žrtve
Morski pas lisica pojavljuje se po cijelom Jadranu, za razliku od ostalih većih morskih pasa koji preferiraju otvoreno more lisicu možemo pronaći po kanalima i plitkim uvalama gdje se zapetlja u mreže i postane medijska senzacija. Zna zagristi panulu za sitnu ribu pa iznenadi sportske ribolovce, pa nije isključeno ni da se upravo to dogodilo i ribaru s ovog područja.
Riječ je o životinjama, vrlo dobrim plivačima koje mogu narasti do 5,7 metara odnosno bit teške oko pola tone. Tijelo lisice s gornje strane tamno je plave boje, dok je ona s donje strane bijela. U čeljusti se nalazi velik broj sitnih zuba.
Morski pas lisica hrani se ribama, lignjama i rakovima, a u lovu na iste koristi im rep koji ima funkciju biča. Konkretnije udarcem repa mogu ošamutiti plijen te ga na taj način lakše uloviti svojim oštrim zubima.
Po prirodi nisu agresivne životinje, ali ako ih se napadne mogu postati nezgodne za ljude.
Osim u Hrvatskoj, morske lisice žive u otvorenim morima, uključujući istočni i zapadni Atlantik te Pacifik.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode svojedobno je zbog ulova ove vrste od strane ribara iznimno oštro reagirao, te više puta pojasnio da je morski pas lisica strogo zaštićena vrsta te vrsta pred izumiranjem.
– Cijela skupina hrskavičnih riba (morski psi, morske mačke, raže i himere), iznimno je ugrožena. Prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske u Jadranskom moru je 16 vrsta pred izumiranjem, od ukupno 53 vrste koje su zabilježene u Jadranu. Glavni razlozi ugroženosti hrskavičnjača u Jadranu su intenzivni pridneni ribolov različitim priobalnim alatima (obalnom koćom, pridnenim parangalom, različitim mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima, bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina) te biološki čimbenici (mala reprodukcijska moć, relativno mala gustoća populacije, spori rast, ograničeno rasprostranjenje u Jadranu). Upravo ih biološki čimbenici čine osjetljivima na povećani ribolovni napor. Od ostalih razloga ugroženosti ističu se degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova, onečišćenje mora, uznemiravanje te bioakumulacija toksičnih tvari. U svijetu se morski psi najviše love parangalima, plutajućim mrežama i plivaricama, a najveći ulov je zabilježan u zapadnom Indijskom oceanu, zapadnom centralnom Pacifiku te sjeveroistočnom Atlantiku. Pretpostavka je da se u svijetu ulovi oko milijun tona godišnje morskih pasa, međutim stvarni ulov je teško odrediti zbog neprijavljivanja ulova i zbog ponekad netočne identifikacije vrsta – pojašnjenje je Zavoda.
Zakon je jasan: Kazne do 27 tisuća eura!
Zakon o zaštiti prirode iz 2013. godine, koji je i danas na snazi, vrlo je jasan kad je u pitanju lov, uznemiravanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta, a morska lisica je na tom popisu. Kazne su prema tom zakonu do 200 tisuća kuna (do 27 tisuća eura), a čak i slučajan ulov svaka je osoba dužna prijaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Članak 153.
(2) Zabranjuju se sljedeće radnje sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti:
– svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja,
– namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije,
– namjerno uništavanje ili uzimanje jaja,
– namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla,
– oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.
Članak 154.
- Svaka osoba dužna je prijaviti Zavodu slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje.
Članak 226.
Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike, u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti u neznatnoj količini ili u mjeri koja neznatno utječe na stanje očuvanja te vrste, osim ako se radi o obavljanju redovnih aktivnosti određenih planovima gospodarenja prirodnim dobrima iz članka 155. stavka 1. ovoga Zakona (članak 153. stavci 2. i 4.),
– provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja ili protivno dopuštenju iz članka 155. stavka 2. ovoga Zakona (članak 155. stavci 1. i 2.),
Jurica Gašpar
