Sa 6.300 dolara BDP-a po glavi stanovnika BiH je trenutno osma najsiromašnija država Europe. Koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Eurostata i World Factbooka CIA-e, listu je objavio portal World of statistics.
Siromašnije od BiH su samo Moldavija, Ukrajina, Kosovo, Armenija, Albanija, Makedonija i Gruzija, a u stopu nas slijede Srbija, Crna Gora i Bjelorusija.
Prosječna plaća je viša i u svim susjednim državama.
“Struka godinama upozorava na izostanak ključnih ekonomskih reformi i neprepoznavanje od politike šta su stvarni problemi građana, gospodarstva, društva i države u cjelini”, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, dekan Fakulteta za ekonomiju Univerziteta SSST.
Podsjeća da se već 10 godina priča o reformi poreznog sustava u FBiH, koja se mogla provesti i nekoliko puta, te da smo zbog nerada izgubili mnogo, ne samo u ekonomskom već i u demografskom smislu jer građani više nemaju vremena da čekaju, pa odlaze.
“Izostanak reformi dok vrijeme protječe dovodi nas do toga da moramo djelovati pod pritiskom i mnogo više stvari uraditi u kratkom razdoblju, jer nas je sve manje. Prije nekoliko dana je i direktorica EIB-a za “Avaz” izjavila da 43 posto stanovništva BiH živi u inozemstvu. Na neki način, ako se možemo našaliti, već smo se upola integrirali u svjetske i europske tokove”, dodaje Hadžić.
Forma nacrta
Predugo traje priprema novih fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Posljednji put najavljeni su do kraja jeseni, ali stigla je jesen, a još nema potvrde da će se uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.
“Zakoni će, prema svim najavama, biti upućeni u formi nacrta, što znači da barem naredne dvije godine oni ne mogu stupiti na snagu. Zato ne treba gubiti vrijeme i u ovom razdoblju, dok ti zakoni ne budu usvojeni, može se izmijeniti postojeći zakon. S manjim intervencijama moguć je veći rast plaća kroz neki vid zamrzavanja doprinosa. Struka ima prijedloge”, ističe Hadžić.
Povećanje mirovina
Hadžić upozorava da će, što više gubimo vrijeme, reforme biti bolnije, a izdaci za mirovine biti mnogo veći od prihoda od ekonomije.
“Umirovljenici potpuno opravdano, zbog takvog životnog standarda, traže povećanje penzija, ali to se neće moći ostvariti s trenutnim ekonomskim parametrima. Može, ali uz namirivanje iz drugih poreza, ali to znači mnogo manje novca za investicije i druge kategorije u proračunu”, ističe Hadžić.
