Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je stručna konferencija „Kreativno i kritičko mišljenje u obrazovanju u eri umjetne inteligencije”, u organizaciji Zavoda za kvalitetu obrazovanja i Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, koja je okupila više od 250 ravnatelja i stručnih suradnika iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.
Konferenciju su otvorili Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, i Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta, naglasivši važnost sustavnog razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja kao temeljnih kompetencija u obrazovanju u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i sve snažnijeg utjecaja umjetne inteligencije:
„Današnja tema odabrana je jer kritičko i kreativno mišljenje prožimaju širok spektar obrazovnih programa i predstavljaju ključne kompetencije budućnosti. Iako će tehnološki razvoj i automatizacija promijeniti i pojednostaviti određene poslove, on neće dovesti do zastoja svijeta, unatoč čestim pojednostavljenim interpretacijama u javnom prostoru” – započeo je Balković.
Program je započeo međunarodnim izlaganjem dr.sc. Todd Lubarta, profesora psihologije na University Paris Cité u Francuskoj i predsjednika International Society for the Study of Creativity and Innovation (ISSCI), koji je govorio o utjecaju generativne umjetne inteligencije na kreativno mišljenje i mogućnostima primjene AI alata u nastavi:
„Kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju, među studentima se danas jasno izdvajaju četiri pristupa. Prvi je zajedničko stvaranje, kao optimalan oblik suradnje u kojem student postavlja upit, a umjetna inteligencija služi kao poticaj za razvoj ideja. Drugi je odbacivanje, odnosno inzistiranje na isključivo ljudskom, stopostotnom radu bez AI-ja. Treći pristup može se opisati kao ‘plagiranje 3.0’, gdje se sadržaj koji generira umjetna inteligencija preuzima bez kritičkog odmaka. Četvrti je isključivanje, stav prema kojem kreativnost više nije potrebna jer se cjelokupan proces može prepustiti umjetnoj inteligenciji“ – iznio je Lubart.
Uslijedilo je izlaganje izv. prof. dr. sc. Darka Lončarića, izvanrednog profesora na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koji je analizirao izazove procjene i identifikacije kreativnog potencijala djece u školskom kontekstu:
„Zašto kreativnost? Zato što je ona temelj za prepoznavanje i razvoj darovite djece, čije se potencijale mora sustavno i stručno identificirati. Ako smo u stanju mjeriti i razumjeti kreativnost, tada dobivamo alat za razumijevanje cjelokupnog ljudskog potencijala. Iako govorimo o sustavima, programima i metodama, najvažniji resurs uvijek su ljudi – jer sve što stvaramo, stvaraju ljudi. Pritom je najveći oblik diskriminacije davati svima isto: djeci s različitim potrebama potrebno je pristupati diferencirano, jer daroviti se neće sami snaći, a zanemarivanje njihovih potreba dugoročno stvara ozbiljne društvene probleme” – izjavio je Lončarić.
Zatim je prof. dr. sc. Mojca Juriševič, redovita profesorica edukacijske psihologije na University of Ljubljana i voditeljica Centra za promicanje darovitosti, u izlaganju je istaknula važnost sustavnog razvoja kreativnosti u obrazovanju, naglasivši da ona predstavlja temelj za prepoznavanje i razvoj darovitosti te oblikovanje cjelovitog, etički osviještenog potencijala učenika: „O kreativnosti u školi važno je razmišljati jer ona ne podrazumijeva samo stvaranje nečeg novog, već i procjenu smisla, svrhe i etičnosti onoga što stvaramo. Kreativnost snažno utječe i na proces učenja i na razvoj osobnosti učenika, a njezin se puni potencijal ostvaruje tek u okruženju u kojem se ne bojimo pogrešaka. Upravo hrabrost da se pokuša, i kada je vjerojatnost pogreške veća od vjerojatnosti uspjeha, temelj je stvarnog učenja i napretka” – apostrofirala je Juriševič.
Prof. dr. sc. Damir Ljubotina, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izložio je metodološke izazove mjerenja kreativnosti i strukture kreativnog ponašanja, dok je prof. emer. Majda Rijavec, profesorica emerita psihologije sa Sveučilišta u Zagrebu, govorila o emocionalnim, socijalnim i intelektualnim potrebama darovitih učenika. Važnost integracije kreativnog i kritičkog mišljenja u obrazovne kurikule kroz praktičan pogled predstavila je dr. sc. Darija Korkut, profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays, koja je potaknula sudionike na promišljanje metoda razvoja ovih kompetencija među učenicima.
Temu rane identifikacije potencijala kreativnosti kod djece predstavila je dr. sc. Jasna Cvetković-Lay, voditeljica programa i projekata u Centru za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, dok je doc. dr. sc. Barbara Balaž, voditeljica Katedre za psihologiju na Sveučilištu Algebra Bernays, potaknula raspravu o prisutnosti kreativnosti u školama i prilikama za njeno poticanje. Doprinos raspravi dao je i Mario Erceg, predsjednik Hrvatske Mense, koji je u svom izlaganju o kognitivnom potencijalu u digitalnome okruženju istaknuo važnost prepoznavanja i poticanja visokih mentalnih sposobnosti u obrazovnim kontekstima.
Konferenciju je zaključio izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje Sveučilišta Algebra Bernays, koji je sintetizirao implikacije prezentiranih tema i naglasio neraskidivu povezanost umjetne inteligencije, kreativnog i kritičkog mišljenja u suvremenom obrazovanju:
„Umjetna inteligencija sama po sebi nije problem, problem nastaje kada je promatramo isključivo kroz prizmu koristi, a zanemarujemo društvene, etičke i obrazovne izazove koje donosi. Često govorimo o prednostima, dok se znatno rjeđe otvara prostor za razgovor o rizicima i promjenama koje će AI donijeti tržištu rada i društvu u cjelini. Primjeri poput japanskog obrazovnog sustava, gdje se u prva tri razreda osnovne škole naglasak stavlja na razvoj etike, pravednosti i međuljudskih vrijednosti umjesto ocjenjivanja, otvaraju pitanje razvijamo li kod djece dugoročnu otpornost i sposobnost prilagodbe ili ih usmjeravamo isključivo prema kratkoročnoj učinkovitosti. U tom procesu ključnu ulogu imaju i roditelji, čija je veća uključenost nužna, zbog čega je važno paralelno educirati djecu, nastavnike i roditelje kako bi društvo na promjene koje donosi umjetna inteligencija odgovorilo odgovorno i promišljeno“ – zaključio je Kopal.
