U eri sve brže ekspanzije internetske trgovine, zaštita potrošača postaje jedno od ključnih pitanja suvremenih tržišta. Upravo u tom kontekstu u Federaciji BiH otvara se rasprava o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, uključujući prijedlog šireg prava na predomišljaj u roku od 14 dana.
Riječ je o Prednacrtu zakona o zaštiti potrošača koji je Federalno ministarstvo trgovine izradilo još u travnju 2025. godine, piše Klix.
Iako je riječ o zaštiti kupaca kao standardu, nužna je i zaštita poslodavaca. Ovaj prednacrt otvorio je brojna pitanja, pa smo odgovore potražili od Federalnog ministarstva trgovine.
Važeći Zakon o zaštiti potrošača BiH donesen je prije više od deset godina te nije pratio razvoj digitalnog tržišta, prodaje na daljinu i novih oblika sklapanja ugovora na daljinu.
Iz ministarstva su pojasnili da novi zakon detaljnije uređuje prava potrošača u slučajevima kupnje na daljinu, uvodi jasnije rokove za povrat robe i novca, precizira obveze trgovaca u slučaju reklamacije te dodatno jača transparentnost u odnosu između trgovca i potrošača.
“Uvodi se pravilo da, ukoliko se proizvod prodaje ili nudi po sniženoj cijeni u skladu s ovim zakonom i posebnim propisima, trgovac je dužan čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo za potrošača istaknuti prethodnu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja prije sniženja cijene, kao i sniženu cijenu”, naveli su.
Jedna od novina je i obveza trgovaca koji posluju u prodajnim objektima ukupne prodajne površine veće od 400 četvornih metara da osiguraju najmanje jedan uređaj za provjeru cijena proizvoda (tzv. “price checker”) dostupan potrošačima na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru.
Pravo na predomišljaj
Jedna od zanimljivijih novina svakako je pravo na predomišljaj. Kupci koji robu kupuju putem interneta imat će pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora i vratiti robu, dok je trgovac dužan izvršiti povrat novca u zakonom definiranom roku nakon primitka robe ili dokaza da je roba poslana.
Iako je riječ o europskom standardu, važno je naglasiti da takva praksa nije bezuvjetna. U brojnim europskim zemljama vrijedi pravilo o 14 dana prava na odustanak, ali isključivo kod prodaje na daljinu i izvan poslovnih prostorija, dok kod kupnje u trgovini ne postoji zakonska obveza povrata novca za ispravan proizvod.
Povrat je obavezan samo ako je roba neispravna. Zbog toga smo resorno ministarstvo pitali o mogućim zloupotrebama te kako će rješenje za Federaciju BiH izgledati u praksi.
“Ako proizvod ima nedostatak, potrošač ima pravo tražiti popravak ili zamjenu proizvoda, sniženje cijene ili raskid ugovora uz povrat novca. Reklamaciju može podnijeti u roku od dva mjeseca od trenutka kada primijeti nedostatak na proizvodu. Trgovac je dužan kvar otkloniti besplatno i u razumnom roku, bez dodatnih troškova i bez značajnih neugodnosti za potrošača. Troškove preuzimanja robe, popravka, materijala, prijevoza i ponovne isporuke snosi trgovac. Ako popravak ili zamjena nisu mogući, ako se kvar ponavlja ili ako trgovac ne otkloni nedostatak u razumnom roku, potrošač ima pravo tražiti sniženje cijene ili raskinuti ugovor i dobiti povrat novca“, istaknuli su.
Kada je riječ o povratu robe nakon raskida ugovora, potrošač je dužan proizvod vratiti najkasnije u roku od 14 dana od dana kada je obavijestio trgovca da odustaje od kupnje. Nakon što primi robu ili dokaz da je roba poslana, trgovac je dužan izvršiti povrat novca najkasnije u roku od osam dana, i to na isti način na koji je kupnja prvotno plaćena.
“Potrošač ne može raskinuti ugovor ako je riječ o neznatnom nedostatku na proizvodu, dok je na trgovcu obveza da dokaže da je nedostatak zaista beznačajan. Na taj način nastoji se uspostaviti ravnoteža između zaštite prava potrošača i zaštite trgovaca od neopravdanih zahtjeva”, ističu u ministarstvu.
Dodatno pitanje odnosi se na osjetljivu robu, poput higijenskih proizvoda, kozmetike ili donjeg rublja.
“Kao i u europskoj praksi, zakon predviđa određene izuzetke kada je riječ o robi koja zbog zdravstvenih, higijenskih ili sigurnosnih razloga ne može biti vraćena nakon što je otvorena ili korištena”, odgovorili su iz ministarstva.
Problem bi mogle predstavljati i neprijavljene internetske trgovine, no one su obvezne registrirati se u skladu sa Zakonom o unutarnjoj trgovini.
Ipak, ostaje pitanje kako će se nova pravila odraziti na praksu trgovaca koji već nude šire rokove za zamjenu ili povrat robe kao dio svoje poslovne politike.
Otvara se i dilema hoće li proširenje prava na povrat dovesti do većih troškova poslovanja, mogućih zloupotreba ili rasta cijena proizvoda.
