Ključne riječi gotovo svih ekonomskih i financijskih skupova danas su geopolitičke neizvjesnosti. I na jučer održanoj godišnjoj konferenciji Investments Forum panelisti su se pozivali na tu značajku poslovnog okruženja, a opća je ocjena da će se njezin utjecaj očitovati u usporavanju globalnog gospodarskog rasta i investicija.
Ako je suditi prema izlaganjima panelista na jučerašnjem skupu, prilika za otključavanja potencijala u domaćem gospodarstvu kroz investicije ipak ne bi trebalo manjkati, ma koliko je najnovija procjena DZS-a o kvartalnom BDP-u pokazala da su u prvom tromjesečju investicije u fiksni kapital u godišnjim usporedbama realno usporile rast na 4,5 posto (u prethodnom kvartalu međugodišnji je rast iznosio 9,5 posto).
Istodobno podaci HNB-a upućuju na postupno jačanje kreditne aktivnosti kod poduzeća. “Najveći doprinost tomu dolazi od onih za obrtna sredstva, ali pozitivan ciklus vidljiv je i kod investicijskih kredita, s tim da se trendovi po sektorima razlikuju. Vidljivo je, primjerice, da se budi prerađivačka industrija”, istaknula je viceguvernerka Ivana Jakir Bajo.
Ipak, promatra li se malo šire razdoblje, odnos poduzeća i banaka karakterizira sve manje oslanjanje tvrtki na kredite banaka, kaže. Osim jačeg oslanjanja na vlastita stredstva, rasta udjela kapitala u pasivi, poslovni sektor danas se više oslanja na alternativne izvore financiranja, uključujući i sredstva iz EU.
Uz ostalo, jedan od pokretača promjena u domaćem gospodarstvu su i financijski instrumenti Grupe Europske investicijske banke, koju uz banku (EIB) čini i Europski investicijski fond (EIF).
U današnje vrijeme, kad su održive i strateške investicije važnije nego ikada, i uloga te financijske institucije EU dodatno dobiva na značaju, istaknula je Slađana Ćosić, voditeljica ureda Grupe EIB-a u Hrvatskoj. Lani je Grupa u Hrvatskoj ostvarila rekordno financiranje od 1,24 mlrd. eura, i to prije svega na ozelenjavanje prometa poduzeća i gradova. Od spomenutog iznosa 937 milijuna su sredstva banke, a 333 milijuna od EIF-a”, objašnjava Ćosić, ističući kako to predstavlja oko 1,4 posto BDP-a.
Gotovo 60 posto ukupnih ulaganja (oko 721 milijun eura) lani je usmjereno u projekte za promicanje klimatskih promjena i održivosti okoliša. Ta su područja i za razdoblje 2024-2027. neki od glavnih prioriteta EIB-a, a među njima su npr. i digitalizacija i tehnološke inovacije. Usto, značajna povećanja financiranja planirana su i u područjima sigurnosti i obrane, poljoprivrede i bioekonomije, socijalne infrastrukture i sl.
U okviru panela na temu investiranja u doba ekoonmske i geopolitičke neizvjesnosti Andrej Grubišić iz konzultantske kuće Grubišić i partneri dotaknuo se, među ostalim, općih okolnosti u kojima se danas živi i posluje. “Živimo u nominalno demokratskom društvu, ali nikada nismo bili izbloženi većoj koncentraciji arbitrarne političke moći.”, kaže. Dodaje kako i kreditni rejting sve više postaje politička, a ne ekonomska kategorija, a državni intervencionizam je sveprisutan. Vezano uz tržišne aktivnosti i investicije iznio je i nekoliko brojki o razmjerima M&A transakcija. “U Hrvatskoj su prošle godine, prema podacima Pitchbooka, realizirana 64 takva “deala”. Istodobno ih je u državama na području ex-Jugoslavije ukupno odrađeno 158. To znači da Hrvatska u toj regiji u M&A transakcijama participira više od 40 posto, što nadilazi njezin udjel i u populaciji i u BDP-u. U pogledu zastupljenosti pojedinih sektora najveći dio, oko 30 posto, otpada na “consumer product and services”, a daljnjih 24 posto su “business products and services”. Nadalje, 19 posto otpada na IT sektor, na zdravstvo 12, na bazične matrerijale i sirovine sedam posto, dok su energija i financijski sektor sudjelovali s pet odnosno četiri posto.
Predstavnici poslodavaca i ovom su prilikom govoreći o prostoru za poboljšanje investicijske klime zazvali manje državne birokracije i daljnje smanjivanje parafiskalnih nameta, ali i daljnja porezna rasterećenja plaća, posebice onih viših kod kojih je, kažu, porezni klin među najvećima u EU. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako su u digitalizaciji napravljeni veliki pomaci, ističući kako se i trenutno radi na niz projekata, ali da se oni medijski ne vide dovoljno.

