Ako gori brod na moru, ne zna se tko kome zapovijeda. Čak niti Obalna straža nema uvid tko je operativan. ‘Dva puta smo brod morali proslijediti Talijanima. Predstavljamo se kao turistička zemlja, a nemamo proceduru’
Hrvatske hitne službe u slučaju velike nesreće na moru ne mogu brzo priskočiti u pomoć. Naime, ako gori brod na hrvatskom dijelu Jadrana, a potrebno je istovremeno spašavati putnike, sudbina ljudi je isključivo u rukama posade i njihove sposobnosti. Ovaj nevjerojatan zaključak dio je sadašnje realnosti o mogućnostima svih hrvatskih hitnih službi. Čak niti Obalna straža nema uvid u raspored svih operativnih snaga hitnih službi, a to dodatno otežava posao, pišu 24 sata.
Do tih otkrića i poraznih zaključaka su došli, kako neslužbeno doznajemo, na velikom skupu vojnih i civilnih službi Republike Hrvatske, održanoj u splitskoj ratnoj luci Lora početkom svibnja 2025.
Na hitan sastanak ih je natjerala tragedija mladića s Lastova, koji je preminuo u ožujku. Za dolazak do bolnice od poziva trebalo je poraznih osam i pol sati. Na raspolaganju nije bio helikopter Hitne pomoći, koji zbog teških vremenskih uvjeta nije mogao poletjeti s otoka Brača. Kako su nam rekli upućeni, takve situacije su česte na tom aerodromu, pogotovo u zimskim mjesecima. O detaljima se čak ni ondje, među hitnim službama, nije moglo saznati više. Kako je okupljenima rekla šefica Hitne, Maja Grba Buljević, izvidi Državnog odvjetništva u tom slučaju i dalje su u tijeku.
Dotaknuli su se i drugih teških slučajeva, gdje je bilo potrebno evakuirati ljude s kruzera.
‘Proslijedili smo brodove talijanskoj obalnoj straži’
– Ondje je rečeno kako Hrvatska nema Standardne operativne postupke (SOP) za spašavanje i evakuaciju s brodova, kao ni razvijenu tu sposobnost, a predstavljamo se kao turistička zemlja – kaže dobro upućeni izvor
U dva slučaja brodovi su proslijeđeni talijanskoj obalnoj straži, koja je dalje postupala – kaže jedan od sugovornika za 24sata. Dodaje kako vojska ima neke sposobnosti jer su zaduženi za traganje i spašavanje u slučajevima pada zrakoplova u more, no nitko nema ovlasti zapovjediti potrebnu evakuaciju. Loše je, kažu naši sugovornici, što niti privatno angažirani helikopteri za Hitnu pomoć nemaju vitlo pa se liječnici i tehničari ne mogu spustiti po potrebi na neki brod, kruzer ili trajekt kako bi pružili pomoć ili evakuirali nekoga. Mogućnost nadogradnje na te helikoptere postoji, ali za to bi država trebala uložiti još novca kako bi helikopteri imali potpunu svrhu u radu.
Naime, prema podacima za 2024., našu zemlju posjetilo je gotovo 22 milijuna ljudi. U hrvatske luke uplovilo je 86 brodova koji su na svojim kružnim linijama prevezli milijun putnika. Hrvatska se svojedobno hvalila kako ima i najveću charter flotu na svijetu. Prema podacima Ministarstva prometa, imamo više od 2700 charter tvrtki koje iznajmljuju jahte i brodove, s gotovo 6000 brodova. Najviše je onih od 10 do 12 metara. Motornih jahti je 100, onih od 15 do 20 metara 60-ak, dok je jahti na jedra do 20 metara oko 400. Onih dužih od 20 metara je više od 600.
Što se Jadrolinije tiče, samo ona preveze 12 milijuna putnika, a tu je i 125.000 stalno naseljenih otočana koji moraju imati stalno dostupne sve hitne službe, kao i oni s kopna.
Korak naprijed, barem u teoriji, napravili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Osmišljavaju tzv. “National mass rescue operation plan” i žele nabaviti dodatna specijalizirana plovila za akcije traganja i spašavanja.
Podsjetimo, zasad su u akciji najdalje otišli vatrogasci, koji su s kolegama iz Slovenije i Italije oformili NAMIRG timove, za spašavanje i gašenje požara na brodovima i u slučaju katastrofa na sjevernom Jadranu. Pokrivaju 550 četvornih kilometara mora, no slično bi bilo potrebno napraviti i za središnji i južni Jadran. Okupljeni na sastanku u Lori malu slamku spasa vide u dva helikoptera Subaru/Bell Civilne zaštite zbog opreme i mogućnosti. Nadali su se da će biti sposobni za akciju u ljetnoj sezoni 2025., no kako je MUP nedavno objavio, piloti i posade su i dalje na obuci. I dalje nemaju ugovor za rad s HGSS-om, koji je zakonski obvezan spašavati helikopterima. Zajednička obuka planirana je tek krajem godine. Do tada je jedan helikopter u bazi u Lučkom/Zagrebu, dok je drugog pod svoje uzela Hitna pomoć te je razvozio pacijente i žrtve nezgoda u Dubrovniku i okolici. I on je nedavno poslan na servis pa nije u funkciji.
Treba podsjetiti kako je ovu sezonu, barem što se helikopterskog spašavanja tiče, spasio MORH odlukom ministra obrane. Asistirat će HGSS-u u akcijama, kao i prevoziti vatrogasce u akciju. Iako helikopteri Mi-171Sh imaju najpotrebniju opremu, odnosno vitlo, na isteku je resursa pa njime upravljaju specijalci. Vatrogasci se odavno ne desantiraju uz pomoć konopa, pa njima služe kao zračni taksiji. Zato je i zapovjedništvo HVZ-a u dubokim planovima o budućnosti opremanja ili najma letjelica za budućnost.
Bogdan Blotnej
PROČITAJTE JOŠ:
Mladić s Lastova (26) preminuo – Po orkanskom jugu prevozila ga posada Marka Pola: “Helikopter po ovome nije mogao letjeti, a brzoj brodici trebalo bi 4 sata…”
Na Facebook grupi ‘Putnički brodovi na Jadranu’ jedan od administratora objavio je tragičnu, a kasnije i potvrđenu vijest da je 26-godišnjeg mladića s Lastova spašavao Jadrolinijin trajekt Marko Polo. Povuklo se pitanje odgovornosti službi koje su plaćene da resursima koji postoje, “Gdje su bile službe osnovane i opremljene
HGSS: “Prilikom spašavanja na makarskom području zatražena je podrška helikoptera – Zahtjev je odbijen!”
Pročelnik HGSS -a Marko Andrić istaknuo je kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno ne postoji organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području. Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao
