Najnovija analiza temperaturnih odstupanja za posljednjih 60 dana pokazuje hladnu anomaliju nad sjevernom, sjeveroistočnom i dijelom istočne srednje Europe. Istodobno su zapadno-središnji i južni dijelovi kontinenta bili topliji od prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Prognoza zimskog temperaturnog trenda objavljena početkom studenoga ukazivala je na moguć koridor nižih temperatura nad središnjim i sjeverno-središnjim dijelovima, koji se proteže prema sjeveroistoku. To se djelomično i ostvarilo: hladna anomalija stigla je sa sjeveroistoka i zahvatila slična središnja područja.
Analiza oborina dosad pokazuje sušniju zimu nad središnjom i sjevernom Europom, dok je više oborina zabilježeno na jugozapadu i jugu, što je stvorilo izrazit kontrast između sušnijih i vlažnijih područja. U međuvremenu je u stratosferi započeo događaj naglog zatopljenja, za koji se prognozira da će imati ulogu u razvoju vremena krajem veljače i u ožujku te oblikovati početak meteorološkog proljeća.
Nagli porast temperature
Stratosfersko zatopljenje predstavlja nagli porast temperature i tlaka u stratosferi. To uzrokuje poremećaj polarnog vrtloga, a s vremenom i promjene u nižim slojevima atmosfere, što utječe na vremenske obrasce.
Stvarni razmjeri takvog događaja obično se očituju kroz temperaturnu anomaliju koja pokazuje koliko je stratosfera postala toplija. Prognoza za razinu od oko 30 kilometara visine pokazuje snažan val zatopljenja, s temperaturama koje dosežu i više od 40 °C iznad normale.
Anomalije tlaka i temperature u stratosferi upućuju na događaj koji se, uz određeno kašnjenje, može prenijeti prema nižim slojevima atmosfere. Prognoze pokazuju i razdvajanje jezgre polarnog vrtloga, pri čemu se jedan dio približava europskom području. To pogoduje sjevernom strujanju pri tlu nad sjevernom, središnjom i zapadnom Europom.
Zona visokog tlaka
Dugoročna prognoza za kraj veljače i ožujak pokazuje zonu visokog tlaka nad Grenlandom, što omogućuje stvaranje područja niskog tlaka nad zapadno-središnjom Europom i donosi nestabilnije vrijeme na kontinentu.
Temperaturna prognoza za isto razdoblje ukazuje na vrijednosti ispod prosjeka u zapadnoj, središnjoj i sjevernoj Europi. Zračne mase ne bi trebale biti izrazito arktičke, pa se ne očekuju ekstremni minusi, no riječ je o trendu koji na ovoj vremenskoj udaljenosti često pokazuje slabije anomalije.
Područje niskog tlaka donosi i više oborina u zapadnu, središnju i južnu Europu jer se vlaga pojačano doprema s Atlantika i Mediterana. No u dugoročnoj slici, i ožujak i proljeće u cjelini mogli bi biti pod utjecajem velikih promjena u Tihom oceanu koje zahvaćaju globalni sustav vremena.
Kolaps La Niñe
La Niña je naziv za razdoblje hladnijih temperatura oceana u tropskom Pacifiku, a dio je šireg sustava ENSO koji izmjenjuje hladne i tople faze, stvarajući različite vremenske obrasce diljem svijeta. Najnovije analize pokazuju slabljenje preostalih hladnih anomalija u središnjem dijelu Pacifika, koje se postupno raspršuju, dok se na istoku razvija toplija anomalija koja bi se trebala širiti prema zapadu.
Iako La Niña slabi, dugoročne prognoze već upućuju na novu fazu i znatan pomak u globalnom vremenskom sustavu 2026. godine. Višemodelne prognoze pokazuju jasan završetak La Niñe i brz prijelaz u El Niño već tijekom ljeta, što povećava pouzdanost prognoze jer se većina modela slaže oko razvoja događaja 2026./2027.
U sličnim prijelaznim godinama iz prošlosti u Europi se često bilježila sklonost nižem tlaku zraka nad kontinentom te višem tlaku nad sjeverom i jugozapadom. Analize pokazuju i tendenciju nižih temperatura, posebno u sjevernim i središnjim dijelovima, uz prodore hladnijeg zraka sa sjeveroistoka.
Što pokazuju modeli
U prognozama su korištena dva glavna sezonska modela – ECMWF i UKMO. Oba prikazuju prosječnu sliku za tri proljetna mjeseca i dominantne vremenske obrasce. Model ECMWF predviđa općenito signal visokog tlaka nad sjevernim Atlantikom i jugoistočnom Europom, ali i sklonost nižem tlaku nad središnjim i zapadnim dijelovima kontinenta. Posljedično se očekuju toplije vrijednosti na jugoistoku, dok bi zapad, sjeverno-središnji i sjeverni dijelovi mogli imati normalne do niže temperature od prosjeka.
U pogledu oborina, prognozira se veća količina nad većim dijelom Europe, što upućuje na nestabilnije proljeće. Uz niže temperature, to može utjecati i na potencijal snježnih oborina u ranom dijelu sezone.
Model britanskog meteorološkog ureda UKMO daje sličnu sliku: područje visokog tlaka nad jugoistokom i sjeverom, te niži tlak nad Ujedinjenim Kraljevstvom i središnjom Europom. Temperaturna prognoza pokazuje iznadprosječne vrijednosti na jugu i krajnjem sjeveru, ali kombinacija tlaka može omogućiti prodore hladnijeg zraka sa sjeveroistoka te atlantskog zraka sa sjeverozapada.
Iznadprosječne količine
Prognoza oborina također upućuje na iznadprosječne količine nad većim dijelom kontinenta, osobito u središnjim područjima, dok bi jugozapad mogao biti sušniji. Kombinacija hladnijeg zraka i više oborina utjecat će i na mogućnost snijega početkom sezone, što bi moglo iznenaditi sjeverne, središnje i istočne dijelove Europe.
Budući da je proljeće prijelaz između najhladnijeg i najtoplijeg dijela godine, u prvoj polovici sezone i dalje postoji mogućnost snježnih oborina.
Zajednička prognoza za ožujak upućuje na manje snijega od prosjeka, iako su noviji trendovi zbog stratosferskog zatopljenja postali nešto hladniji. Za travanj se, pak, nazire mogućnost normalnih do iznadprosječnih količina snijega u sjeverno-središnjoj Europi te prema sjeveru i istoku, što može upućivati na dublje ciklonalno polje nad središnjim dijelovima i sjeveroistočno strujanje.
Što se tiče prognoze do kraja mjeseca, meteorolog hobist Dino Dundić kaže da nas ne čeka ništa dobro: “Ovaj nalet igre polarnog vrtloga iz Sibira, koji će donijeti naglo zahlađenje i snijeg u nizinama, mala je bebica prema onome koji dolazi oko 24. 2. 2026., prema trenutačnim izlazima modela. Taj bi tada u unutrašnjosti mogao donijeti i dvoznamenkaste minuse”, napisao je Dundić na svojoj facebook stranici.
