Iz crikveničkog Jadrana šturim su priopćenjem objavili da su zaprimili neobvezujuće ponude potencijalnih strateških ulagatelja zainteresiranih za sudjelovanje u dokapitalizaciji te hotelsko-turističke kompanije.
Društvo je odabralo one koji ulaze u uži krug i kojima će biti omogućena provedba dubinskog snimanja prije podnošenja obvezujućih ponuda u postupku povećanja temeljnog kapitala. Riječ je o novom pokušaju dogovora o provedbi ‘dokapa’, nakon što se na skupštini u prosincu odustalo od predloženog plana.
U obavijesti Uprave Jadrana na čelu s Vladimirom Bunićem ne navodi se koliko je investitora iskazalo interes u procesu traženja strateškog partnera za koji je angažirana savjetnička kuća Deloitte. Prema neslužbenim saznajima Poslovnog dnevnika, u zadanom roku neobvezujuće ponude navodno je uputilo pet-šest potencijalnih interesenata.
Novi plan dokapitalizacije objavljen je prije dvadesetak dana u pozivu na glavnu skupštinu sazvanu za 10. ožujka. Uprava i Nadzorni odbor za nju su predložili povećanje temeljnog kapitala za najviše 70 milijuna eura, sa 64 milijuna do najviše 134,04 milijuna eura. Povećanje kapitala provelo bi se izdavanjem najviše do 30,57 milijuna redovnih dionica (na postojećih 27,97 milijuna), a prikupljena sredstva iskoristila bi se, kako je obrazloženo, “za investicijska ulaganja i obrtna sredstva”.
Prema skupštinskom prijedlogu, cijena novih dionica ne može biti manja od 2,29 eura po dionici. Predviđena su tri kruga upisa iako će, prema svemu sudeći, zapravo biti dva. Prvi i drugi krenuli bi paralelno, s tim da je prvi namijenjen postojećim dioničarima, a drugi rezerviran za strateške ulagatelje.
Prepustili bi većinsko vlasništvo
Postojeći dioničari će u prvom krugu moći upisati najviše onoliko novih dionica (od ukupno ponuđenog broja) koliko odgovara njihovom udjelu u temeljnom kapitalu. U drugom krugu strateški ulagatelji će moći upisati isključivo ukupan broj novih dionica (svih 30,5 milijuna), ali planom je predviđeno da im se dodijeli onoliko koliko preostane nakon dodjele novih dionica postojećim dioničarima koji ih upišu u prvom krugu. Treći krug proveo bi se samo ako u prethodna dva ne bi bile upisane sve nove dionice (što bi se hipotetski dogodilo samo ako u drugom krugu ne bi bilo interesenata).
Kako bilo, realno je pretpostaviti da bi potencijalni strateški investitor ciljao na natpolovično vlasništvo. S obzirom na predviđenu količinu novih dionica u odnosu na postojeće, do njega može doći ukoliko u prvom krugu upis bude zanemariv, što bi značilo da glavni postojeći dioničari preskoče upis. To su u prvom redu dva mirovinska fonda koja drže gotovo 90 posto dionica (točnije, PBZ CO fond kategorije B posjeduje 58,3, a onaj Erste Plavog 30,56 posto), a više od jedan posto udjela ima još samo državni Centar za restrukturiranje i prodaju (2,4%).
Budući da je za postojeće dioničare predviđeno nešto duže trajanje upisa nego za strateške ulagatelje (14 dana naspram 10), oni će sa svojim odlukama očito pričekati istek drugog kruga upisa.
Mogući interesenti
U financijskim krugovima računa se da bi mirovinskim fondovima odgovaralo da strateškom investitoru koji bi uložio najmanje 70 milijuna eura prepuste natpolovični udjel u kompaniji. To je, uz ostalo, i pitanje upravljanja strateškim razvojem jer su mirovinski fondovi ipak financijski investitori.
Premda se imena potencijalnih strateških ulagatelja koji su iskazali neobvezujući interes zasad ne znaju, u investicijskoj zajednici postoje spekulacije. Tako se neki pozivaju na ranije glasine o tome da za Jadran bio zainteresiran odvjetnik i investitor Oleg Uskoković.
Kao potencijalne strateške partnere neki vide i Valamar grupu (iako su kod nje u tijeku druge načajne investicije), dok dio zainteresiranih promatrača mogućeg investitora vidi u Tankerskoj plovidbi, koja je danas i vlasnik zadarskog Turisthotela. Osim što nesumnjivo ima investicijski potencijal, interes koji ta brodarska grupacija pokazuje još nekim turističkim projektima smatra se potvrdom da njezini apetiti prema turističkom sektoru još nisu namireni.
