Povodom Svjetskog dana prava potrošača u Mostaru je održan panel pod nazivom „Od police do aplikacije – može li cijena biti ista?“, na kojem su stručnjaci i predstavnici institucija upozorili na ozbiljan pad životnog standarda građana Bosne i Hercegovine.
Jedna od najvažnijih novosti predstavljena na panelu je najava aplikacije Federalnog ministarstva trgovine koja bi potrošačima trebala omogućiti praćenje i uspoređivanje cijena osnovnih životnih namirnica u realnom vremenu.
Aplikacija je trenutno u testnoj fazi, a njena puna funkcionalnost očekuje se za otprilike dva mjeseca.
Profesor dr. Igor Živko istaknuo je kako bi ovaj digitalni alat mogao postati važan instrument u borbi protiv inflacije, ali je upozorio i na određena ograničenja.
„Riječ je o potencijalno vrlo korisnom alatu za potrošače, ali treba imati na umu i tehnička ograničenja, posebno u slabije razvijenim područjima“, rekao je Živko.
Dodao je kako mala ekonomija poput bosanskohercegovačke vrlo brzo osjeti posljedice globalnih kriza.
„Naša ekonomija izuzetno brzo reagira na šokove poput rata na Bliskom istoku, prvenstveno zbog rasta cijena nafte, što direktno utiče na troškove transporta i na kraju na cijene proizvoda“, pojasnio je.
Na panelu je iznesen i niz zabrinjavajućih podataka o životnom standardu u zemlji. Marin Bago iz Udruženja „Futura“ naveo je kako potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi oko 3.400 KM.
„Dvije prosječne plate ne mogu pokriti mjesečne troškove porodice, što je gotovo jedinstven primjer u Evropi“, upozorio je Bago.
Poseban problem, dodao je, predstavlja visoka ovisnost o uvozu hrane.
„Uvozimo čak 80 posto hrane, dok cijene pojedinih proizvoda, poput obične kifle, preko noći mogu porasti i za 50 posto bez jasnog obrazloženja“, kazao je.
Sudionici panela složili su se da su postojeći zakoni o kontroli cijena zastarjeli te da je potrebna snažnija institucionalna kontrola marži.
Direktor kompanije „Penny Plus“ Almedin Kadrić istaknuo je da dugoročno rješenje vidi u jačanju domaće proizvodnje i boljoj saradnji između proizvođača i trgovaca.
Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi smanjiti ovisnost o uvozu i ublažiti posljedice globalnih ekonomskih poremećaja.
