Na Zagrebačkoj burzi očekuje se na početku tjedna oprezno trgovanje, pri čemu će investitori pratiti zbivanja na inozemnim burzama s obzirom da je završena sezona objava poslovnih rezultata domaćih kompanija, pa bi glavni dionički indeksi mogli u ponedjeljak stagnirati.
Svi analitičari koji su sudjelovali u anketi Hine očekuju danas stagnaciju Crobexa.
Crobex indeks spustio se protekloga tjedna 0,53 posto, na 3.736 bodova, a Crobex10 za 0,54 posto, na 2.335 bodova. Oba indeksa tako su prekinula uspon nakon tri pozitivna tjedna, međutim, ostvarili su znatne dobitke u cijelom mjesecu srpnju – Crobex je u plusu 4,2, a Crobex10 3,9 posto.
Među sektorskim indeksima, prošli tjedna najviše je potonula Crobexindustrija, za 6,25 posto, dok je najviše bio u plusu Crobexturist, za 0,56 posto.
Redovni promet dionicama iznosio je nešto više od 14 milijuna eura, što je otprilike dva milijuna manje nego u prethodnome tjednu.
Uz to, ostvareno je i 5,37 milijuna eura blok prometa u transakciji s dvije dionice – Končarevom je ostvareno 2,58 milijuna eura blok prometa, a Plave lagune 2,79 milijuna eura.
“Na domaćem tržištu prošli tjedan indeksi su korigirani, iako blaže nego na svjetskim burzama. Pritom su u fokusu investitora bile dionice Končara i Končara D&ST-a, budući je ta inženjerska grupa najavila velike investicije u transformatorski biznis, koji je izuzetno profitabilan u zadnje vrijeme, jer je potreban za zelenu tranziciju. S obzirom da su marže u tom biznisu visoke, za očekivati je da će povrat na investiciju biti relativno kratak”, ističe Petar Mezga, financijski analitičar u Erste&Steiermaerkische banci.
Podsjetimo, Končar – Energetski transformatori (KPT), zajedničko društvo Končara i Siemens Energyja objavio je ovih dana da ulaže oko 260 milijuna eura u proširenje tvornice velikih energetskih transformatora na zagrebačkom Jankomiru, početak izgradnje planiran je za 2026. godinu, a novi investicijski ciklus dodatno će povećati kapacitet na 45.000 MVA do 2031. godine i otvoriti oko 350 novih radnih mjesta.
U redovnom trgovanju najlikvidnija je bila upravo dionica Končara, kojom je ostvareno 3,76 milijuna eura, a cijena joj je pala 0,7 posto, na 570 eura.
Slijedi dionica Žita, s prometom od 1,6 milijuna eura, a cijena joj je pala 3,26 posto, na 20,8 eura.
Redovnom dionicom Končara D&ST, pak, protrgovano je za 1,51 milijun eura, uz pad njezine cijene za 4,8 posto, na 3.580 eura.
Znatnije promete, oko 950 tisuća eura, imale su i dionice Zagrebačke banke, čija je cijena stagnirala na 25,7 eura te Dalekovoda, koje su poskupjele za 6,32 posto, na 7,4 eura.
Među likvidnijima, najviše su pale cijene dionica Brodogradilišta Viktor Lenac, za 14,36 posto, na 3,46 eura, Luke Rijeka, za 11,41 posto, na 13,2 eura te Granolia, za 10,22 posto, na 8,35 eura.
Najveće dobitnice bile su dionice Medike, sa skokom cijene za 12,24 posto, na 5.500 eura te redovne Adrisa, koje su poskupjele za 776 posto, na 125 eura.
Od važnijih burzovnih objava, Financijska agencija (Fina) u petak je izvijestila da je pokrenula postupak preuzimanja Zagrebačke burze i o tome obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i ZSE, dostavom obavijesti o namjeri objave dobrovoljne ponude zaa preuzimanje. Dionica Zagrebačke burze porasla je u petak za 7,9 posto, na 4,1 euro, a na razini tjedna za 2,5 posto.
Znatan pad svjetskih burzovnih indeksa
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones potonuo 2,9 posto, na 43.588 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,4 posto, na 6.238 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 20.650 bodova.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 9.068 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,3 posto, na 23.425 bodova, a pariški CAC 3,7 posto, na 7.546 bodova.
“Indeksi na svjetskim burzama prošli su tjedan pali uslijed objava o postignutim dogovorima SAD-a s najvažnijim trgovinskim partnerima o carinama, koji ustvari cementiraju više carine nego dosad. Prosječne carine sada se penju s dva na 18 posto, što je njihova najveća razina od 1930-tih godina” ističe Mezga.
Dodaje i da tržište sada očekuje smanjenje američkih kamatnih stopa u rujnu, nakon prošlotjedne odluke Feda da ih zadrži na postojećim razinama. Naime, otvoreno je manje radnih mjesta u SAD-u nego se očekivalo, što ukazuje na moguće usporavanje gospodarskog rasta, a s druge strane novi američki fiskalni plan dovodi do veće državne potrošnje i javnog duga, pa Trumpova administracija pojačava pritisak da se kamatne stope snize.
