Domaća startup scena iznjedrila je brojne projekte i poduzetnike koji su ne samo promijenili način na koji živimo i radimo, nego i dokazali da hrvatske ideje mogu konkurirati na svjetskom tržištu, no put do globalnog uspjeha nekad sa sobom nosi i lekcije. Primjerice, Damir Sabol, IT poduzetnik koji je osnovao tvrtku Microblink, iz koje je nastala aplikacija Photomath, jedna od najpopularnijih edukativnih aplikacija u svijetu koja pomaže u rješavanju matematičkih zadataka koristeći AI i računalni vid, otkrio je tijekom panela “Igrači koji mijenjaju naš život” kako je u SAD-u doživio kulturološku razliku pri predstavljanju svoje aplikacije i naučio da je u američkoj poslovnoj kulturi potrebno pokazati pretjeranu samouvjerenost, čak i biti pomalo poslovno arogantan. Uz njega su na panelu, koji je održan u sklopu konferencije Change Makers koju je organizirao Poslovni dnevnik, sudjelovala još dva uspješna startup poduzetnika: Ivan Biliškov (Codeasy) i Nikola Škorić (Electrocoin).
Dugoročno najbolje – besplatno
“Vjerujem da je dovoljno imati genijalan proizvod ako ga tržište prepozna. Imao sam nekoliko tvrtki, neke su imale strategiju da se financiraju iz prihoda koji je proizvod dosta rano počeo dobivati. U Microblinku je bilo riječi o B2B poslovanju, dok je Photomath više bila aplikacija za korisnike koja je trebala puno investicija da se razvija dok još nije ostvarivala prihode‘’, rekao je Sabol. Okupljenima je opisao početke uspjeha njegove aplikacije Photomath te kako su to proživljavali unutar kompanije.
“Na početku, kad smo lansirali aplikaciju, imali smo pet milijuna preuzimanja u prvih mjesec dana. Prije lansiranja razmišljali smo o tome hoćemo li je naplaćivati jedan dolar ili ostaviti da bude besplatna. Rekli smo, hajde, nekad bude promotivna aplikacija, ali onda, u prvi tren, kad vidiš milijunska preuzimanja, pomisliš kako smo mogli zaraditi milijune koji bi podržavali daljnji razvoj. No, moram naglasiti kako je ipak ići na besplatnu opciju bila dugoročno bolja odluka’’, rekao je Sabol.
Sabol, koji danas radi kao direktor razvoja softvera u Googleovu uredu u Zagrebu, ispričao je da je u tom trenu bilo teško gledati kako brojevi rastu, a nema nikakvih prihoda od toga. No ipak, to je bila najbolja odluka. “Pokazalo se da je to najbolji model. Imali smo oko 500 milijuna preuzimanja ukupno, no da smo naplaćivali, ne bismo imali ni blizu toliko. Naplaćivanjem bismo dobili vjerojatno nekoliko milijuna dolara, ali ne bismo osigurali dugoročan poslovni model niti toliku distribuciju, a danas je vidljivost na tržištu broju jedan’’, izjavio je Sabol.
Sabol je ispričao još jednu anegdotu iz svojeg poslovnog trenutka. U jednom trenu on i njegov tim imali su dobar proizvod i dobre brojke, no, kako sam priznaje, nedostajala je dodatna pompa.
’’Kad se ode u Silicijsku dolinu investitorima rizičnog kapitala, a imate konzervativni srednjo-istočnoeuropski pristup kao ja koji jednostavno volim samo pokazati proizvod, vidite da tamo to nije dovoljno. Morate biti pretjerano samouvjereni, takva je njihova kultura’’, rekao je Sabol i dodao: “Ako niste pretjerano samouvjereni, čak malo arogantni u svojoj ambiciji, nećete dobiti investiciju. To je bio razlog što od jednih investitora nisam dobio investiciju. To je, naime, pitanje poslovne kulture Silicijske doline, točnije, pitanje toga da treba naučiti kako otići po investiciju.”
Promjena smjera
Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najavio je kako vjerojatno idu u prvu rundu financiranja zbog brzih promjena na tržištu i potreba banaka da uvedu kripto u svoju ponudu. “U posljednjih šest mjeseci velik je broj banaka, i u Hrvatskoj, od smjera ‘ne želimo raditi s kriptom’ došao do smjera ‘trebamo pouzdanog partnera’ s kojim ćemo to odraditi, a Electrocoin je daleko najbolje pozicionirana firma u regiji’’, naglasio je Škorić.
Upitan kako je došlo do toga da se okrene svijetu kriptovaluta, Škorić je rekao da je u početku sve krenulo iz radoznalosti te da nije išao tražiti poslovnu priliku jer je bio zadovoljan i u svojoj dotadašnjoj karijeri. ‘’No, kriptom se teško baviti a da čovjek nema firmu pa sam zaposlio još nekoliko ljudi. Kad te poslovna prilika ‘pogodi u glavu’, dosta ju je teško ignorirati’’, priznaje Škorić. Codeasy je splitska IT tvrtka Ivana Biliškova koja razvija softverska rješenja i umjetnu inteligenciju za domaće i strane klijente.
Biliškov je ispričao kako je njegova firma počela s američkom investicijom iz New Yorka. Poslije su planski privukli švedsku grupaciju kako bi im prodali svoju inovaciju. “Bili su veća tvrtka i proces inovacije u određenom području odvijao im se vrlo sporo. Konkretno, kada su se počele pojavljivati mobilne aplikacije za muzeje, nisu mogli dovoljno brzo pratiti taj razvoj. Zato smo pristupili tržištu s vlastitim rješenjem koje smo im ponudili kao odgovor na njihove potrebe”, pojašnjava Biliškov.
Danas su fokusirani na interne projekte vezane uz implementaciju umjetne inteligencije u poslovne sustave, čime postižu optimizaciju poslovanja i smanjuju troškove.
