Inflacija je u Sloveniji u kolovozu dodatno porasla. U međugodišnjoj usporedbi potrošačke cijene bile su više za 3 posto, što je 0,2 postotna boda više nego u srpnju i 2,1 postotni bod više nego u kolovozu prošle godine. To je najviša stopa inflacije u Sloveniji od travnja prošle godine.
Hrana i piće
Povećanje cijena hrane i bezalkoholnih pića (za 7,6 posto) pridonijelo je međugodišnjoj inflaciji s 1,4 postotna boda. Nakon toga slijedili su porasti cijena odjeće i obuće (za 6,9 posto) te više cijene u restoranima i hotelima (za 5,1 posto) – svaka od ove dvije skupine povećala je inflaciju za 0,4 postotna boda, objavio je danas statistički ured.
Statističari su pad cijena zabilježili samo u skupinama prijevoz (-1,1 posto) i komunikacije (-0,1 posto). Usluge su porasle u prosjeku za 3,1 posto, a roba za 3,0 posto. Cijene polutrajnih dobara porasle su za 5,2 posto, dobara svakodnevne potrošnje za 3,2 posto, a trajnih dobara za 0,3 posto. U međuvremenu, u usporedbi sa srpnjem, cijene robe široke potrošnje u prosjeku su ostale iste.
Porasle su cijene paketa za odmor (za 1,1 posto) i hrane (za 0,3 posto). Obje skupine pridonijele su mjesečnoj inflaciji s 0,1 postotnim bodom. S druge strane, skupine obuća (cijene su pale za 5,7 posto) te proizvodi i usluge za osobna vozila (-1,3 posto) kompenzirale su je s po 0,1 postotnim bodom. U prvih osam mjeseci godine potrošačke cijene porasle su za 3,1 posto, a u osam mjeseci ove godine bile su u prosjeku 2,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Međugodišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe u EU-u, u kolovozu je također iznosio 3 posto. To je bilo 0,1 postotni bod više nego u srpnju i 1,9 postotnih bodova više nego prije godinu dana. Na mjesečnoj razini cijene su također u prosjeku bile nepromijenjene. U prvih osam mjeseci ove godine cijene su prema ovom indeksu porasle za 2,5 posto, a u prvih osam mjeseci bile su u prosjeku 2,4 posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Iako Eurostat još nije objavio podatke o inflaciji eura u kolovozu, slovenska inflacija u srpnju je već iznosila 2,9 posto, što je znatno iznad prosjeka eura od 2 posto. Također je bila viša od prosjeka EU-a od 2,4 posto.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku na temelju godišnjih izvora podataka, slovenski bruto domaći proizvod (BDP) realno je porastao za 1,7 posto u 2024. godini. Vrijednost godišnje procjene rasta BDP-a time je za 0,1 postotni bod viša od tromjesečne procjene objavljene 14. veljače.
BDP u 2024. porastao 1,7%
Kako je danas objavio Statistički zavod, BDP za prošlu godinu, prema godišnjoj reviziji procjene, iznosio je 67,418 milijardi eura, što je za 5,3 posto više nominalno ili mjereno u tekućim cijenama nego godinu prije, te za 1,7 posto više mjereno volumenom ili isključujući utjecaj promjena cijena.
Rast BDP-a u 2023. iznosio je 2,4 posto. Proizvodne djelatnosti (0,8 postotnih bodova), trgovina, održavanje i popravak vozila (0,3 postotna boda) te informacijske i komunikacijske djelatnosti (0,2 postotna boda) najviše su pridonijele prošlogodišnjem povećanju obujma BDP-a. Konačna potrošnja kućanstava realno je porasla za 3,8 posto, dok je konačna potrošnja opće države porasla za 7,3 posto.
