Potaknuta ratobornom Rusijom i ratom u Ukrajini, Poljska je požurila izgraditi najveću europsku vojsku unutar NATO-a. Dok zapadni dužnosnici upozoravaju na mogući otvoreni sukob s Moskvom unutar sljedećih pet godina, Varšava se priprema preuzeti glavni teret takvog rata. No, iako je zemlja krenula u prikupljanje impresivnog arsenala tenkova, zrakoplova i oružja dugog dometa, rat u Ukrajini razotkrio je niz trajnih slabosti. Analitičari upozoravaju da nedostatne sposobnosti u području dronova i protudronovske obrane, nesigurna logistika, usporena regrutacija i glomazno donošenje odluka koče poljske napore u izgradnji vojske spremne na ruski napad. “Rat u Ukrajini se, naravno, pomno promatra, ali se zaključci provode vrlo sporo”, kaže Robert Czulda, stručnjak za sigurnost i profesor na Sveučilištu u Łódźu. Iako je ruska invazija potaknula masovnu kupnju suvremene vojne opreme, “ta kupnja često se temelji na istaknutim projektima, a ne na sustavnim reformama”, rekao je za Kyiv Independent.
Poljska je više nego udvostručila broj vojnog osoblja između 2014. i 2025., s otprilike 100.000 na 216.000 — što je čini trećom najvećom vojskom u NATO-u, nakon SAD-a i Turske. Zakon o domovinskoj obrani, usvojen nekoliko tjedana nakon što je Rusija 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, predviđa rast vojske do 300.000 ljudi. U ožujku 2025., premijer Donald Tusk predstavio je plan za “pripremu opsežne vojne obuke za svakog odraslog muškarca u Poljskoj”, s ciljem izgradnje “vojske od pola milijuna, uključujući pričuvni sastav”. Varšava je također postala nesporni lider u obrambenoj potrošnji, s planom da za obranu izdvoji 4,7% BDP-a ove godine — najviše unutar NATO-a. To bi iznosilo 35 milijardi dolara, trostruko više nego 2014. godine. Ova rastuća vojna sila samouvjereno troši novac na izvanredan arsenal, kupljen i doma i u inozemstvu.
Do 2030., Poljska planira imati oko 1.100 tenkova — od domaćih PT-91 do njemačkih Leoparda, američkih Abramsa i južnokorejskih K2. Ova tenkovska flota bila bi veća od one u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji zajedno. Popis nabavki također uključuje južnokorejske lake borbene zrakoplove FA-50, samohodne haubice K9, američke helikoptere Apache i borbene avione pete generacije F-35. Nakon što je Ukrajina nanijela ozbiljne štete Rusiji s tek nekoliko desetaka HIMARS-a, Poljska je naručila nevjerojatnih 486 komada tog sustava. NATO-ova istočna članica također je počela jačati svoju granicu. Dijeleći granicu s jako utvrđenom ruskom enklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom, poljska vlada prošle godine pokrenula je inicijativu “Istočni štit” za jačanje granične sigurnosti. Kao i druge zemlje na ruskom pragu, Poljska se povlači iz Otavske konvencije koja zabranjuje protupješačke mine.
Sustav protiv dronova ključna slabost
Unatoč ambicioznom rastu i još ambicioznijim planovima, dužnosnici, stručnjaci i novinari upozoravaju na očite praznine u područjima koja su se pokazala ključnima u ratu Rusije i Ukrajine. Czulda navodi dronove i protudronske sustave — poput sustava elektroničkog ratovanja — kao jednu od ključnih slabosti poljske vojske. “Nedostatak snažne infrastrukture za dronove i protudronske sustave posebno je zabrinjavajući, s obzirom na ključnu ulogu UAV-ova u Ukrajini”, rekao je. Besposadni sustavi brzo se razvijaju, od FPV dronova na bojišnici do dronova dugog dometa za udare duboko u neprijateljsku pozadinu. Poljska “još nije razvila dovoljno domaće industrije ni doktrinu za masovno ratovanje dronovima”, dodaje. 20. kolovoza, ruski dron srušio se u selu Osiny nakon što je neprimijećeno preletio 100 kilometara unutar poljskog zračnog prostora, prema istrazi portala Onet. Poljska ima samo jedan protudronski sustav — domaći SKYctrl, koji, prema vojnim izvorima i službenim dokumentima, često ne radi ispravno i ne otkriva dolazne dronove.
Kako sustav također štiti poljske zračne baze, to čini F-16 avione, kao i nadolazeće F-35, ranjivima na ruske dronove, piše Onet. Ruski dronovi i projektili više su puta narušili poljski zračni prostor tijekom sveobuhvatnog rata — i koliko je poznato javnosti, nijedan nije srušen. Dva drona ušla su u Poljsku 3. rujna, a Varšava tvrdi da nisu srušeni jer “nisu predstavljali opasnost”. Ambicija izgradnje velike vojske također nailazi na prepreke. Usprkos inicijativama poput Teritorijalne obrambene snage, regrutacija je usporila. Oko 16.000 novaka pridružilo se vojsci 2023., a samo 10.000 do sredine 2024., prema analizi TVP-a.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko je ljudstvo ključno. Iako Ukrajina ima oko 800.000–900.000 vojnika, što nadmašuje sve druge europske vojske, i dalje se bori s manjkom ljudstva naspram ruske vojske koja broji 1,5 milijuna ljudi, od kojih je više od trećine na bojišnicama. “Rat u Ukrajini pokazuje, među ostalim, da morate imati učinkovit sustav za zamjenu vojnika na bojištu,” kaže Czulda. “Još nismo stvorili takav sustav, uključujući i obuku ljudi za potrebe pričuvnog sastava,” dodaje, nazvavši Tuskovu najavu nacionalne vojne obuke “populizmom za trenutne političke potrebe.”
Šef Ureda za nacionalnu sigurnost: ‘Izdržali bi dva tjedna’
Druge slabosti uključuju kibernetičku i svemirsku obavještajnu sposobnost, nedostatak domaće proizvodnje topničkog streljiva, civilnu obranu i logistiku. Ranije ove godine, vlada je usvojila novi program za jačanje civilne zaštite 2025.–2026., s 4,4 milijarde dolara osiguranih u proračunu. “Poljska je brzo proširila vojsku, ali osiguranje zaliha streljiva, popravnih kapaciteta i sigurnih opskrbnih lanaca za dugotrajni sukob još uvijek je nedovoljno adresirano,” ističe Czulda. U ožujku, šef poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, Dariusz Lukowski, upozorio je da vojska ima zalihe za otpor od najviše dva tjedna prije dolaska NATO pojačanja — tvrdnju koju je Ministarstvo obrane kasnije nazvalo “nečuvenom”. Ta kratka vremenska crta snažno se razlikuje od tri i pol godine iscrpljujućeg rata u Ukrajini, gdje su stalne zalihe, osobito topničkog streljiva, bile presudne. Poljski vojnici također još uvijek nisu opremljeni modernom osobnom opremom, kaže Czulda, dodajući: “Od 2022. mnogi su se u Poljskoj smijali lošoj opremi ruskih vojnika, ali nažalost, kod nas bi situacija bila slična.” Kyiv Independent kontaktirao je Ministarstvo obrane Poljske za komentar.
Unatoč svemu, vidljivi su napori Poljske i drugih NATO saveznika da izvuku pouke iz rata u Ukrajini. U srpnju je Ministarstvo obrane najavilo “revoluciju” u sposobnostima dronova, s 200 milijuna zlota (55 milijuna dolara) namijenjenih kupnji dronova ove godine. Iznos bi se mogao udvostručiti ako domaća industrija bude spremna za isporuku. U veljači je u poljskom gradu Bydgoszczu otvoren novi NATO-Ukrajina centar za analizu, obuku i edukaciju (JATEC) kako bi se iskustva iz rata podijelila s savezničkim vojskama. “NATO zemlje pomno prate ruski način ratovanja u Ukrajini,” kaže Piotr Szymański, analitičar obrane iz Centra za istočne studije u Varšavi.
Poljska se fokusira na razvoj sposobnosti za duboke udare izdaleka — poput američkog JASSM projektila ili europskog programa Long-Range Strike te na “manevarsko ratovanje kako bi se izbjegle rovovske borbe.” Slično, Czulda navodi da ulaganja u suvremene tenkove, topništvo dugog dometa, proturaketnu obranu i F-35 odražavaju lekcije iz Ukrajine, primjerice “o važnosti preciznih udara i zračne nadmoći.” Szymański ipak upozorava da su Poljska i Ukrajina teško usporedive, jer bi potencijalni rat između Poljske i Rusije bio temeljno drugačiji sukob. “Poljska vojna doktrina oblikovana je drugačijim čimbenicima nego ukrajinsko iskustvo,” kaže. “Kao članica NATO-a, stavljamo naglasak na savezničke operacije i interoperabilnost,” a Poljska bi uživala zračnu nadmoć zahvaljujući dominaciji NATO-a. Ipak, iako je Varšava poduzela korake kako bi otklonila neke slabosti — od izgradnje pričuva do jačanja civilne obrane — Czulda upozorava da se odluke provode presporo, sputane konzervativnim mentalitetom i zakonskim ograničenjima. “Bez sveobuhvatnih reformi, poljske oružane snage riskiraju da ostanu moderne samo na papiru, a u praksi nedovoljno učinkovite u slučaju sveobuhvatnog rata.”
Trump gura Europu u rat s Rusijom: Podlom taktikom dovest će granične zemlje u opasnost
Analitičari alarmiraju nakon posljednjeg napada Rusije: ‘Ovo bi moglo pokrenuti najgoru fazu rata’
