U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 448. obljetnice mučeništva Gvozdanskoga, u Galeriji „Vinko Draganja“ Dominikanskoga samostana u Splitu, 13. siječnja 2026. predstavljen je 20. broj časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova, tematski posvećen srednjem vijeku. Predstavljanje su organizirali Hrvatska udruga Benedikt, Udruga Obnova i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol u Splitu.
Predstavljanju je ispred Zmajskoga stola u Splitu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ nazočio Milivoj Bratinčević, zamjenik pročelnika i Zmaj Putaljski II., dok je dožupan Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja uputio prigodni pozdrav okupljenima.
Časopis su predstavili Dino Ljubić, dopredsjednik Udruge Obnova i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt i Zmaj Mrnjavački. U uvodnom izlaganju istaknuto je kako se jubilarnim brojem započinje istraživanje nacionalnog identiteta kroz povijesna razdoblja, s početkom u srednjem vijeku, razdoblju u kojem se javlja prvi organizacijski oblik hrvatske države – Hrvatsko Kraljevstvo.
Predstavljen je sadržaj broja koji donosi razgovore sa stručnjacima dugogodišnjeg autoriteta u području srednjovjekovne povijesti, a to su izv. prof. dr. sc. Trpimirom Vedrišem i prof. emer. dr. sc. Mirjanom Matijević Sokol, kao i znanstvene i stručne radove posvećene ranoj hrvatskoj državnosti, latinskoj pismenosti, pravnim elementima državnosti, srednjovjekovnoj kulturi, književnosti i umjetnosti.
U broju su zastupljeni i radovi koji se bave pravnom analizom Hrvatskoga Kraljevstva do kraja 11. stoljeća, povijesnim izvorima i kronikama, temama kuge u Splitu 1347. godine te književnim, umjetničkim i likovnim prilozima, uključujući radove Edija Radana.
Predstavljanje je održano na dan obljetnice pada Gvozdanskoga, što je dalo dodatni povijesni kontekst tematskom okviru broja.
Na predstavljanju je također najavljeno da će se sljedeći brojevi časopisa Obnova tematski usmjeriti na 20. stoljeće, s posebnim naglaskom na razdoblja kraljevske i komunističke Jugoslavije, njihov totalitarni ili autoritarni oblik upravljanja, sustave političke represije, kao i zločine i progone počinjene nad hrvatskim stanovništvom i političkim predstavnicima, te dugoročne posljedice tih režima u hrvatskoj povijesti.
Moja reakcija na članak je…
