Kao da drugih važnijih pa i egzistencijalnih problema u Bosni i Hercegovini nemaju predstavnici Udruženja Mostarski krug odlučili su podići tenzije u ionako podijeljenom gradu Mostaru zatraživši uklanjanje pridjeva ‘hrvatski’ iz naziva narodnog kazališta i kulturnog doma na što dakako ne pristaju ondašnji hrvatski dužnosnici.
Mostarski krug kojeg predvodi novinar Alija Behram svoj je zahtjev uputio visokom međunarodnom predstavniku Christianu Schmidtu posebice ukazujući na Hrvatsko narodno kazalište koje se gradi u centru Mostara kao i na Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače.
Kordić ne pristaje na zahtjev
Na taj je potez Behrama motivirao zahtjev zamjenika visokog međunarodnog predstavnika Louisa Crischoka da se promijeni naziv Srpska kuća u Brčko Distriktu. Riječ je o zgradi koju su kupile vlasti Republike Srpske, a u kojoj se nalaze institucije srpskog entiteta. Da od zabrane nema ništa, barem ne u Mostaru poručio je pak ondašnji gradonačelnik Mario Kordić napomenuvši da se u njegovom gradu ne smije ništa zabranjivati, upravo suprotno, prema Kordićevim riječima nužno je dopustiti svima da njeguju svoj identitet.
”Istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi. To je poruka svima, pa tako i krugovima koji danas pokušavaju nametnuti drukčiju viziju”, rekao je Kordić na društvenim mrežama. Slično stajalište iznijeli su i predstavnici HDZ-a BiH iz Mostara odbijajući bilo kakav oblik rasprave o ukidanju nacionalnog predznaka sa dviju institucija.
”Hrvati i sve što nosi naziv hrvatski i hrvatsko nije stvar ničijeg izbora, niti će o tome odlučivati drugi. O pitanjima hrvatskih nacionalnih interesa odlučivati će i odlučuju jedino Hrvati”, jasno su poručili u mostarskom HDZ-u dodajući kako taj grad ne treba grad bez identiteta već grad koji poštuje sve identitete uključujući i hrvatski.
Pri tome treba znati kako izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u centru Mostara sufinancira hrvatska Vlada. Osim toga, Mostarki krug je u više navrata podnosio prijave za zaustavljanje njegove gradnje koju su smatrali nelegalnom. Jednako tako podnosili su kaznene prijave protiv hrvatskih dužnosnika u Mostaru u kojem se udruga Hrvatski krug percipira i kao organizacija koja učestalo napada ondašnje Hrvate i sve ono što ima hrvatski predznak zbog čega i Kordić smatra da im nije potrebno davati javni prostor.
Potpora SDP-a
Javni prostor Mostarski krug uspio je dobiti uz ostalo i time što im je potporu dao lokalni SDP u kojem smatraju neprihvatljivim to što javne institucije nose nacionalni predznak navodeći da bi one morale ostati neutralne i inkluzivne tim više što ih financiraju svi građani. Na internetskim stranicama spomenute udruge tvrdi se kako je Mostarski krug nevladina organizacija osnovana još 2016. s ciljem zaštite interesa građana Mostara kao i sa ciljem promicanja multietničkih načela.
Upućeni u tematiku smatraju kako se u pozadini Behramova zahtjeva za brisanjem nacionalnog pridjeva iz naziva javnih ustanova krije uz ostalo i višegodišnji spor oko karaktera i vlasništva nad gradskim prostorom koji se prelama na tri razine. Suština njihovog zahtjeva krije se u tome da su HNK I Dom hercega Stjepana Kosače smješteni u objektima ili na zemljištu koje se formalno nalazi u vlasništvu Grada Mostara, a ne jedne nacionalne zajednice pa stoga argumentirajući svoj zahtjev tvrde da se spomenute ustanove financiraju ili bi se barem trebale financirati iz zajedničkog gradskog proračuna kojeg pune svi građani pa stoga ne smije nositi određeni nacionalni predznak.
U Mostarskom krugu pa i djelu bošnjačkih udruga smatraju i da se zgrada HNK gradi na lokalitetu bivšeg Lakišića harema- muslimanskog groblja u Centalnoj zoni grada pa shodno tome uklanjanjem pridjeva ‘hrvatski’ nastoje osporiti legitimitet izgradnje kazališta na navedenoj lokaciji. U pozadini je svakako i politika pa se ovim zahtjevom Mostarski krug na jedan način iskazuje protivljenje viziji Mostara kao stolnog grada Hrvata u BiH.
Zagovornici građanskog modela
Od ranije Mostarski krug zagovara građanski model pa su se za to založili i sada poručujući da nacionalne simbole u javnom prostoru treba neutralizirati dok s druge strane u hrvatskom krugu vjeruju kako je pokušaj brisanja hrvatskog predznaka ujedno pokušaj brisanja identiteta i konstitutivnosti Hrvata u Mostaru. Shodno tome ova se inicijativa Mostarskog kruga naziva političkim performansom usmjerenim na izazivanje tenzija. Inače je Behram dugogodišnji novinar i bivši direktor javnog servisa RTM Mostar koji je dva desetljeća radio za sarajevsko Oslobođenje.
Behram je autor i promotor radova koji se bave poviješću i sudbinom Mostara kojemu je posvetio i knjigu ‘Heroji Mostara’. Udruga kojom predsjeda okuplja građanske aktiviste, intelektualce i stručnjake koji zagovaraju građanski koncept Mostara suprotstavljen nacionalnim podjelama. Formalno je udruga smještena na adresi Osmana Đikića bb u Mostaru. Njeno djelovanje kritičari nerijetko povezuju s bošnjačkim političkim krugovima mada oni ostaju pri svojem deklarirajući se kao pokret za grad svih građana. Interesantno je kako je predsjednik udruge Behram uz ostalo aktivan u borbi za obnovu i zaštitu mostarskog Partizanskog spomen-groblja pa shodno tome učestalo ukazuje na njegovu devastaciju.
Često također javno kritizira predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i politiku koju provodi. U gradu na Neretvi tvrde kako je Behram u njihovom gradu prepoznat kao zagovornik multietničkih vrijednosti koji se često nalazi na meti kritika za radikalan pristup i negiranje identiteta hrvatskog naroda odnosno jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Nedavno je Behram prašinu podigao i komentarima na koncert Marka Perkovića Thompsona u Mostaru nazivajući ga dnom dna i povezujući događaje tog tima s nemirima i političkim pritiscima, međutim, kritičari napominju da se ovaj veliki borac za multietničnost i jedinstvo Mostara ophodi selektivno napadajući samo institucije hrvatskog predznaka, a da pri tome ignorira slične pojave u drugim dijelovima kako Grada Mostara tako i cijele države.
