Bidenova administracija nedavno je predložila nova pravila koja bi mogla zabraniti kineska vozila na američkim cestama. Ovaj poziv na kriminalizaciju kineskih cestovnih pokretnina dolazi nakon opsežne istrage koja je navodno otkrila potencijalne sigurnosne prijetnje povezane s tehnologijom korištenom u tim vozilima. Naime, Bijela kuća je izrazila zabrinutost da bi senzori, kamere i softver u ovim proizvodima mogli biti korišteni za špijuniranje ili sabotažu.
Nova pravila, koja se smatraju mjerom nacionalne sigurnosti, odnose se na sustave povezivanja vozila (VCS) i softver za automatiziranu vožnju (ADS). Prema Ministarstvu trgovine, “zlonamjerni pristup” tim sustavima mogao bi omogućiti Komunističkoj partiji Kine prikupljanje podataka i daljinsko upravljanje vozilima, što bi predstavljalo značajan rizik za američku infrastrukturu i privatnost građana.
Ministrica trgovine Gina Raimondo upozorila je da su kineske tehnologije povezane s internetom, poput kamera, mikrofona i GPS sustava, već prisutne u vozilima te da predstavljaju “vrlo stvarnu” prijetnju sigurnosti.
Američka defanziva
Ova mjera svakako podsjeća na akcije protiv Huaweija, kineskog tehnološkog giganta, zbog straha od prekomjernog kineskog utjecaja na zapadnu infrastrukturu. Iako SAD tvrdi da je ovaj potez prvenstveno motiviran nacionalnom sigurnošću, neki promatrači smatraju da bi on mogao imati i trgovinske implikacije, s obzirom na sve veći utjecaj kineskih električnih vozila na globalnom tržištu. Bidenova administracija želi osigurati da budućnost automobilske industrije bude usko vezana za američke proizvođače, kako bi zaštitila domaće tržište i radna mjesta.
Svakako, zanimljivo je vidjeti koliko se pristup Washingtona razlikuje od pristupa same Kine. Naime, kineska automobilska industrija nije proteklih godina značajno ojačala zabranom stranih marki. Dapače, dočekala ih je raširenih ruku. Tako, primjerice, Tesla sada u svojoj gigatvornici u Šangaju proizvodi više od polovice svojih automobila na globalnoj razini.
Zbog navedenoga, neki analitičari ističu kako ova situacija u principu pokazuje da SAD priznaje da je preslab za natjecanje i povlači se u defanzivu, štiteći se protekcionističkim pravilima pod krinkom “nacionalne sigurnosti”. Ali, paradoksalno, to će vjerojatno učiniti Ameriku još konkurentski slabijom pošto će zaštićene tvrtke imati još manje poticaja da se natječu. Kao rezultat toga, dolazimo do prilično čudne situacije u kojoj “komunistička Kina” ima mnogo slobodnija tržišta od “kapitalističkog SAD-a”.
Američki predsjednik podigao carine na robu iz Kine, električna vozila na sto posto
