Estonija je započela kopanje višekilometarskog protutenkovskog jarka duž granice s Rusijom, izvijestila je njihova lokalna televizija ERR, pozivajući se na ministarstvo obrane te zemlje.
Taj potez, predstavljen kao sigurnosna mjera, dolazi usred rastućih napetosti između Moskve i NATO-a, pojačanih nedavnim upadom ruskih bespilotnih letjelica koje su prešle u Poljsku.
“Do kraja 2027. trebali bismo imati spremno više od 40 kilometara protutenkovskog jarka, zajedno s gotovo 600 bunkera”, citirao je ERR potpukovnika Ainara Afanasjeva iz Glavnog stožera estonskih obrambenih snaga.
❗️🇪🇪Estonia is building 40 km of anti-tank ditches on the border with the 🇷🇺Russian Federation, – ERR channel
It is reported that large-scale defensive structures have begun to be built on the eastern border of Estonia as part of the Baltic Defense Zone. By the end of 2027, they… pic.twitter.com/QmZ2jcU0fF
— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) September 16, 2025
Dio šire Baltičke obrambene linije
Jarak će biti ojačan bodljikavom žicom i takozvanim zmajevim zubima – redovima betonskih blokova u obliku piramide dizajniranih za zaustavljanje oklopnih vozila. Plan je dio šire Baltičke obrambene linije, utvrđenog područja uz estonsku kopnenu granicu s Rusijom koje se prostire na oko 4000 četvornih kilometara.
Baltička obrambena linija najavljena je u siječnju 2024. na zajedničkom sastanku ministara obrane Latvije, Estonije i Litve. Planirano je da Baltička obrambena linija sastojat će se od protumobilnih obrambenih instalacija, kao što su najmanje šest stotina bunkera preko svake pojedinačne nacionalne granice, korištenje prirodnih i umjetnih prepreka, poput šuma i rijeka, te protutenkovskih jaraka duž granica triju baltičkih država, piše Breaking Defense. Sumnja se da će se za obrambene sposobnosti koristiti i topnički raketni sustavi M142 HIMARS, piše Politico. Uz obrambene instalacije, Baltička obrambena linija sastojat će se i od skladišnih prostora, gdje će se čuvati obrambeni elementi poput zmajevih zuba, protutenkovskog ježa i bodljikave žice.
Estonija je neznatno zaostala za početnim rokom za izgradnju svog dijela obrambene linije, izvještava Postimees u ožujku ove godine, no čini se da sada žure.
Dok tehnologija napreduje, neke prepreke su efektivne još od Prvog svjetskog rata
Iako je ratovanje u posljednjih nekoliko godina zasigurno postalo mnogo tehnološki naprednije, u mnogim aspektima rat se nikada ne mijenja. Prvi svjetski rat bio je rat rovova, a sada se i Ukrajinci i Rusi bore iz rovova. Zapravo, dio utvrda i prepreka su u osnovi su ostale iste zadnje stoljeće. Uključujući i protutenkovske jarke, piše Technology.org.
Jedna od najstarijih i najpouzdanijih protutenkovskih utvrda je dobri stari protutenkovski jarak. Oni se, kao i sami tenkovi, koriste od Prvog svjetskog rata. Naravno, moderni protutenkovski jarci moraju biti mnogo širi i dublji, a vojni inženjeri znaju kako ih prevladati, ali i dalje funkcioniraju. Primarna uloga protutenkovskog jarka nije potpuno spriječiti prolazak tenkova, već ih znatno usporiti. Isto se može reći i za minska polja. Također, dok prelazi jarak, tenk može izložiti svoja ranjivija područja izravnim pogocima. U najekstremnijim slučajevima, tenk se može zaglaviti i zaglaviti u jarku ili se čak prevrnuti, što je bio slučaj s ruskim modernim T-90M krajem prošle godine.
Moderni tenkovi mogu samostalno prijeći preko prilično širokih rovova. M1A2 Abrams može prijeći rov širine oko 2,7 metara. Leopard 2 rov širok oko 2,5, dok ruski T-90 može prijeći rov do 2,6 metara. Za šire rovove tu su inženjerska vozila: tzv. mostogradna vozila kao npr. MTU-72, M60 AVLB, Leopard 1/2 bridgelayer. Također, neki inženjerijski tenkovi nose snopove drva, metala ili plastičnih cijevi koje ubacuju u rov da ga popune.
Metalna vrata na granične prijelaze
Estonske vlasti već su počele postavljati metalna vrata i barijere na ključnom graničnom prijelazu u Narvi, a planiraju se i slična utvrđenja na drugim kontrolnim točkama.
Poput svojih baltičkih susjeda Latvije i Litve, Tallinn je zauzeo sve tvrđi stav prema Rusiji od eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022., predstavljajući Moskvu kao prijetnju. Kremlj je odbacio takve tvrdnje kao neutemeljene i nazvao poteze baltičkih država “rusofobnim”, ponavljajući da Rusija nema namjeru dalje prodirati u Europu.
Unatoč tome, članice NATO i EU povećavaju vojnu nabavu i spremnost. Estonija se obvezala povećati svoju obrambenu potrošnju na najmanje 5% BDP-a počevši od 2026., što je čini jednom od najvećih vojnih potrošača u bloku.
ERR je primijetio da, iako estonsko Ministarstvo obrane priznaje da se zemlja trenutno ne suočava s izravnom vojnom opasnošću, inzistira na nastavku programa utvrđivanja velikih razmjera.
Baltičke zemlje kreću graditi zid i utvrde na granici s Rusijom i Bjelorusijom
