Finina najnovija prezentacija hrvatskog gospodarstva, temeljena na financijskim izvješćima tvrtki za 2024., pokazuje i dalje vrlo izraženu regionalnu neujednačenost. Zagreb i dalje ima dominantan utjecaj u gospodarstvu i poslovnim rezultatima, zahvaljujući činjenici da je riječ o glavnom i najvećem gradu Hrvatske, u kojem je i sjedište najvećeg broja kompanija, uključujući i one koje posluju na drugim područjima. Lani je svaka treća tvrtka, od ukupno njih 162 tisuće, bila registrirana u Zagrebu. Više od 10 tisuća tvrtki imale su još samo Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija, a na začelju po broju poduzetnika koji su poslovali i predali izvješća je Požeško-slavonska županija. Zagrebački poduzetnici prema konsolidiranim podacima, zaslužni su i za polovicu ukupnih prihoda (ostvarili su 83,9 od 169,7 milijardi eura), gotovo polovicu od 33,3 milijarde eura izvoza, te više od polovice (56,2%) ostvarene neto dobiti. Ukupno su poduzetnici u Hrvatskoj lani zabilježili 8,64 milijarde eura, a zagrebački poduzetnici zaslužni su za 4,02 milijarde.
Doprinos tom rezultatu najviše je stigao od Fortenova grupe i njezinih 216 milijuna eura dobiti, HEP (207 milijuna), Ina (126 milijuna) i HT (137 milijuna), a gleda li se prethodne godine, to je bila i najprofitabilnija poslovna godina zagrebačkih tvrtki. Neto dobit u 2023. im je bila manja za oko milijardu i pol eura, a prethodne tri godine u pravilu je bila ‘tanja’ po još milijardu eura godišnje.
Sisak iznimka
Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija su po većini pokazatelja gospodarski su najmanje aktivne i uspješne, a iznimka je po kriteriju ukupne neto dobiti ili gubitka je Sisačko-moslavačka županija, čiji su poduzetnici jedini, kada se zbroje brojke, godinu zaključili s minusom. Presudno za to, kažu i u Fini, bila je Petrokemija, čiji je gubitak u 2024. od 79 milijuna eura i ukupan rezultat poduzetnika u županiji srušio na 2,5 milijuna gubitka. Godinu ranije Petrokemija je također poslovala s velikim gubitkom, ali su drugi poduzetnici u županiji sa svojom dobiti više ‘povukli’ i ukupan rezultat bio je gotovo 21 milijun eura neto dobiti.
Po visini ukupnih prihoda drugorangirana je u prošloj godini Zagrebačka županija (14,5 milijardi), dok je po neto dobiti na bolja Splitsko-dalmatinska županija, čijih je 17,9 tisuća poduzetnika uprihodilo 12 milijardi eura i godinu zaključilo sa 638,7 milijuna eura neto dobiti. U Splitsko–dalmatinskoj županiji najviše su s dobiti ‘povukli’ tvrtke Hattrick-PSK, sportska kladionica koja je imala dobit od 44 milijuna eura, te trgovački lanac Tommy (26 milijuna) i kaštelanska cementara Cemex (24 milijuna). U Istarskoj županiji lani je poslovalo nešto više od 13 tisuća poduzetnika, a uz 7,2 milijarde eura prihoda godinu su završili s ukupnom dobiti od 553,5 milijuna eura. Za taj rezultat najviše su zaslužni rovinjski Adris, s dobiti od 75 milijuna eura, te hotelijeri Plava laguna iz Poreča (57 milijuna) i Maistra Rovinj (33 milijuna).
Profitabilnost raste
U slučaju Zagrebačke županije, po broju poduzetnika ona je na petom mjestu, po prihodima na drugome, a po dobiti na četvrtom. Ukupno je neto dobit njezinih 11,9 tisuća poduzetnika iznosila 441 milijun eura, a pridonijela je tomu činjenica da je na njezinom području sjedište također nekih od najvećih kompanija u RH. Tako su najveći dobitaši u toj županiji Lidl (60 milijuna), Hrvatska pošta (31 milijuna) i tvrtka velikog farmaceuta Pfizera Hospira (27 milijuna). Među prvih pet po visini ukupne neto dobiti još je Primorsko-goranska županija, čijih je 13 tisuća poduzetnika lani poslovalo s 433 milijuna eura neto dobiti.
Najveći dobitaši pri tom su trgovački lanac Plodine (21 milijuna), Jadranska vrata koja upravljaju kontejnerskim terminalom u Luci Rijeka (19,5 milijuna) i farmaceutski proizvođač Jadran Galenski Laboratorij (18 milijuna).
Gleda li se profitabilnost hrvatskih poduzetnika, konsolidirana neto dobit lani je rasla stopom od 14,6 posto, no, u tom rastu nisu sudjelovale sve županije. Veću dobit nego u 2023. imalo je devet županija, a najviše je ona rasla u Gradu Zagrebu, čak za 38 posto, što je i utjecalo na ukupan rezultat. Uz Sisačko-moslavačku, koja je, kako smo rekli potonula u ukupan minus, slabiji rezultat i manju dobit bilježe još u Požeško-slavonskoj županiji (manja za 57%), ali i Zadarskoj i Zagrebačkoj, u kojima je u odnosu na 2023. neto dobit bila za trećinu manja.
