Sudski sporovi što ih država vodi ozbiljno prijete državnom proračunu! Upozorila je na to Državna revizija u svom posljednjem izvješću o provedbi državnog proračuna. Naime, vrijednost mogućih obveza Republike Hrvatske po sudskim sporovima koji još traju narasla je krajem 2024. na čak 1.877.269.314 eura. U odnosu na godinu prije, riječ je o povećanju od 283,5 milijuna eura, odnosno 17,8 posto.
Prema pravilima o proračunskom računovodstvu, sva ministarstva i ostali proračunski korisnici moraju voditi evidenciju o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz sudskih postupaka koji su još u tijeku. Ti se podaci vode izvan bilance i redovito dostavljaju Ministarstvu financija, koje ih potom objavljuje u sklopu godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna. Najveći dio potencijalnih sudskih troškova imaju tri ministarstva aktualne vlade Andreja Plenkovića. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prijavilo je obveze u vrijednosti od 509,2 milijuna eura.
Slijedi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 448,8 milijuna eura, dok su u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zabilježene obveze od 271,6 milijuna eura. Riječ je o iznosima koji proizlaze iz stotina sudskih postupaka, od imovinskih i radnih sporova do slučajeva u kojima građani, tvrtke ili bivši zaposlenici traže naknadu štete od države. Takvi postupci često traju godinama, a pravomoćne presude u korist tužitelja u konačnici padaju na teret državnog proračuna.
Sustavne slabosti
Državni ured za reviziju još je 2021. uočio da broj i vrijednost sudskih sporova protiv države neprestano rastu. Tada je Ministarstvu financija i drugim nadležnim tijelima preporučeno da provedu temeljitu analizu uzroka tih postupaka. Cilj je bio prepoznati sustavne slabosti, povećati odgovornost i potaknuti preventivne mjere koje bi dugoročno smanjile broj tužbi i troškove države. Revizori su i tada već upozorili da država gubi previše novca zbog pogrešaka u radu svojih institucija koje se ponavljaju, neujednačene prakse i sporog pravosuđa.
Na temelju te preporuke Vlada je 2023. donijela zaključak kojim je Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa i uprave naloženo osnivanje međuresorne radne skupine za analizu uzroka sudskih sporova pokrenutih protiv države. Skupina je formalno osnovana tek u travnju 2024., a u njoj sjede predstavnici pet ministarstava: pravosuđa, obrane, unutarnjih poslova, prostornog uređenja i financija. Tijekom 2024. održano je više radnih sastanaka, a pripremljen je i nacrt izvješća s rezultatima takozvane dubinske analize uzroka sudskih sporova. No, rješenja još nema. Rezultati analize pokazali su da većina državnih tijela uopće nema centraliziranu evidenciju sudskih postupaka. To znači da podaci koje dostavljaju Ministarstvu financija nisu uvijek točni ni potpuni. U mnogim institucijama vodi se samo djelomična evidencija, a u nekima takvi podaci uopće ne postoje.
Analiza je obuhvatila i vrste sporova u kojima je RH najčešće stranka. Najviše ih se odnosi na radne sporove, primjerice, kršenje kolektivnih ugovora, nepoštovanje zakonskih i podzakonskih propisa te zahtjeve za naknadu štete zbog nezakonitih odluka. Značajan udio čine i imovinski sporovi, poput onih koji se odnose na stjecanje vlasništva, utvrđivanje prava na nekretninama i naknade štete nastale urušavanjem oštećenih državnih zgrada nakon potresa. Dio sporova proizlazi iz neispunjenih ugovornih obveza, a dio iz tužbi protiv države zbog nepravodobnog ili nepravilnog rada sudova. Analiza također ističe da su nedovoljna pravna edukacija državnih službenika i preopterećenost pravosudnog sustava također razlozi zbog kojih se sudski sporovi pokreću i odugovlače.
Fiskalni rizik
Radna skupina pokušala je predložiti neka rješenja. Ključna preporuka bila je uspostava centraliziranog sustava evidencije svih sudskih sporova i predmeta u postupku mirenja u kojima je stranka država. Taj bi sustav, uvjereni su, omogućio bolji pregled svih otvorenih predmeta i pravovremeno djelovanje prije nego što slučajevi dođu do suda. Uz to, predloženo je i imenovanje koordinatora u svakom tijelu javne vlasti kako bi se nadzirala provedba tih mjera.
Zatraženo je i da se što više sporova rješava dogovorom, kako bi se izbjegli dodatni sudski troškovi. Međutim, do travnja ove godine, kada je Državni ured za reviziju još provodio nadzor, nacrt izvješća međuresorne radne skupine nije bio dostavljen Vladi na usvajanje. Ministarstvo financija objasnilo je da se još razmatra model centralizirane evidencije sudskih sporova u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Državnim odvjetništvom, koje već vodi vlastite evidencije. Planirano je održavanje dodatnih sastanaka s predstavnicima Državnog odvjetništva kako bi se utvrdilo može li se dio njihovih sustava iskoristiti za buduće jedinstveno praćenje svih sporova protiv države.
S obzirom na to da su potencijalne obveze države po osnovi sudskih sporova krajem 2024. ponovno porasle i da i dalje predstavljaju ozbiljan fiskalni rizik za državni proračun, Državni ured za reviziju u najnovijem izvješću ponovno preporučuje Ministarstvu financija i nadležnim tijelima da nastave sa započetim aktivnostima. Cilj je povećati odgovornost i pravovremeno djelovanje državnih institucija, kako bi se spriječilo pokretanje novih sudskih postupaka i dugoročno smanjili troškovi državnog proračuna. Revizija posebno ističe važnost preventivnog pristupa – umjesto reagiranja tek nakon što država izgubi spor.
