Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojavio se na konferenciji za novinare u Parizu u pratnji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, čime je simbolično započeo njihov zajednički nastup nakon održanog sastanka. Tom su prilikom potvrdili da je između triju zemalja potpisana deklaracija o namjeri koja predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
Nakon što je britanski premijer Keir Starmer potpisao deklaraciju o namjeri, iz njegova je ureda priopćeno da dokument otvara mogućnost slanja međunarodnih snaga u Ukrajinu ako dođe do mirovnog dogovora s Rusijom. Pritom je istaknuto kako se radi o važnom elementu dugoročne i čvrste britanske potpore Ukrajini.
Prema tom planu, multinacionalne snage trebale bi imati ulogu odvraćanja i osiguranja stabilnosti, jačajući sigurnosna jamstva te pomažući Ukrajini u obnovi i razvoju vlastitih oružanih snaga.
Događanja pratite i na našem portalu
20:35 Plenković tvrdi: ‘Nećemo slati vojsku u Ukrajinu’
Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da su brojne zemlje na sastanku tzv. koalicije voljnih u Parizu izrazile spremnost sudjelovati u očuvanju mira u Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre. Dok neke države razmatraju slanje svojih vojnika, Hrvatska, kako je naglasio, pomoć vidi kroz diplomatske aktivnosti i nastavak slanja paketa vojne potpore.
Na sastanku u Parizu okupili su se predstavnici 35 zemalja, a sudjelovali su i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača. Plenković je ocijenio da je riječ o važnom susretu jer je velik broj država, svaka na svoj način, pokazao spremnost biti dio mehanizma koji bi Ukrajini pružio sigurnosna jamstva i spriječio novu rusku agresiju.
Prema njegovim riječima, dio zemalja bio bi spreman rasporediti snage na terenu u slučaju postizanja dogovora o prekidu vatre, dok Hrvatska ostaje pri odluci da ne šalje vojnike na ukrajinski teritorij, ali nastavlja političku, diplomatsku i vojnu potporu.
U završnoj deklaraciji europske zemlje izrazile su spremnost osigurati Kijevu pravno obvezujuća sigurnosna jamstva, uključujući međunarodne snage predvođene Europom, uz američku potporu. Sjedinjene Američke Države pritom su pristale predvoditi mehanizam nadzora primirja, sudjelovati obavještajno i logistički u mirovnim snagama te vojno reagirati u slučaju nove ruske agresije. Uz to, koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se definira kao ključna linija obrane i odvraćanja.
20:12 Grenland je tema sastanka
Tema Grenlanda pojavila se uoči pariškog sastanka kao dodatno opterećenje, nakon što su iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa ponovno stigle poruke koje se mogu tumačiti kao pretenzije na taj teritorij, o čemu su izvještavali i svjetski mediji.
Dok su se čelnici okupljali u Elizejskoj palači, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska objavile su zajedničko priopćenje u kojem su poručile da Grenland pripada njegovim stanovnicima te da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo Kopenhagen i Nuuk.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je danska premijerka Mette Frederiksen tijekom sastanka, iako neizravno, naglasila važnost jedinstva svih saveznika i očuvanja transatlantskog partnerstva. Dodao je da za Dansku pitanje Grenlanda u tom kontekstu uopće nije tema, jer ne dolazi u obzir iskazivanje bilo kakvih teritorijalnih pretenzija prema Grenlandu, koji je dio Danske, pri čemu Kopenhagen ima jasnu i široku potporu ne samo potpisnica zajedničke izjave, nego i svih ostalih članica NATO-a.
20:05 Britanci najavljuju pomoć Ukrajini
U priopćenju koje je objavljeno nakon što je britanski premijer Keir Starmer potpisao tzv. deklaraciju o namjeri, iz njegova ureda poručeno je da se dokument odnosi na mogućnost raspoređivanja snaga u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglašeno je da je riječ o važnom dijelu dugoročne i čvrste predanosti Ujedinjenog Kraljevstva pružanju potpore Ukrajini.
Predviđeno je da tzv. multinacionalne snage za Ukrajinu djeluju kao sredstvo odvraćanja i jamstvo sigurnosti, s ciljem jačanja sigurnosnih jamstava i potpore stabilizaciji zemlje kroz obnovu i jačanje ukrajinskih oružanih snaga.
Potpisivanje deklaracije otvara put uspostavi pravnog okvira koji bi omogućio djelovanje britanskih i francuskih snaga na ukrajinskom teritoriju, zaštitu ukrajinskog zračnog prostora i mora te razvoj vojnih kapaciteta za buduće sigurnosne izazove.
U sklopu današnjih razgovora razrađeni su i operativni mehanizmi mogućeg raspoređivanja snaga. Uz planove za uspostavu koordinacijske jedinice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska najavile su da će nakon prekida vatre uspostaviti i vojna središta diljem Ukrajine, koja bi služila za raspoređivanje snaga te za izgradnju zaštićenih objekata za smještaj oružja i vojne opreme, navodi se u priopćenju ureda britanskog premijera.
19:45 Francuzi i UK spremni pomoći
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska spremni uspostaviti vojna središta u Ukrajini ako dođe do mirovnog dogovora. Istaknuo je kako je posebno važno što se godina otvara zajedničkim nastupom europskih i američkih saveznika uz ukrajinskog predsjednika, s jasnim ciljem postizanja trajnog mira.
Prema Starmerovim riječima, mir je danas bliži nego ikada prije, iako su, kako je naglasio, najzahtjevniji koraci još uvijek pred međunarodnom zajednicom. Dodao je da je sastanak u Parizu bio iznimno konstruktivan te da se nadovezuje na značajan napredak ostvaren u pregovorima tijekom posljednjih dana i tjedana.
Objasnio je i da je svrha takozvane ‘koalicije voljnih’ osigurati održiv mir te, u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, dugoročno jamčiti sigurnost Ukrajine. Potpisana deklaracija, naglasio je, predstavlja ključan korak jer otvara pravni okvir unutar kojeg bi britanske, francuske i partnerske snage mogle djelovati na ukrajinskom teritoriju.
Starmer je poručio da je riječ o dijelu čvrste i dugoročne predanosti Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini, dodavši da bi eventualno raspoređivanje snaga obuhvaćalo zaštitu ukrajinskog zračnog prostora i mora, kao i obnovu te jačanje ukrajinskih oružanih snaga za buduće sigurnosne izazove.
19:18 Venezuelanska burza skočila
Venezuelanska burza od uhićenja Madura skočila za nevjerojatnih 78 posto. Venezuelanska burza bilježi spektakularan rast, odražavajući optimizam investitora u brzu političku tranziciju i oporavak.
19:13 Danski zastupnik kritizira SAD: ‘Gotovo započinju rat sa savezničkom zemljom’
Danski parlamentarni zastupnik Rasmus Jarlov oštro je kritizirao Sjedinjene Države zbog njihovih pretenzija na Grenland, tvrdeći da Washington “gotovo započinje rat sa savezničkom zemljom”. U razgovoru za CNN izrazio je šok zbog američkih izjava, osobito onih iz Bijele kuće, ističući da je danski suverenitet nad otokom neupitan i međunarodno priznat.
Jarlov se posebno osvrnuo na izjavu zamjenika šefa kabineta Bijele kuće Stephena Millera, koji je sugerirao da nitko ne bi vojno suprotstavio SAD-u u slučaju pokušaja preuzimanja Grenlanda. “Prilično je šokantno da osoba zadužena za ovaj nelegitiman zahtjev zna tako malo o povijesti i pozadini zašto Grenland pripada Danskoj”, rekao je Jarlov.
Zastupnik je odbacio američke tvrdnje o potrebi Grenlanda iz sigurnosnih razloga, navodeći da SAD već ima “ekskluzivan i potpun vojni pristup” otoku te da je upravo Washington jedina prijetnja Grenlandu. “Ni Kina ni Rusija ne prijete Grenlandu”, rekao je.
Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju američkog vojnog napada, Jarlov je poručio da bi Danska branila Grenland, što bi dovelo do rata između saveznika. “Ako Sjedinjene Države napadnu zemlju članicu NATO-a, saveza više nema”, zaključio je.
18:59 Bivši savjetnik upozorava: prijetnje Grenlandu mogu ugroziti američku sigurnost
John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, oštro je kritizirao retoriku Trumpove administracije oko Grenlanda. U razgovoru za CNN Bolton je komentirao izjavu zamjenika šefa osoblja Bijele kuće Stephena Millera, koji je tvrdio da se “nitko neće vojno sukobiti sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda”. Bolton je takav stav nazvao pojednostavljenim i opasnim za NATO savez.
“Naravno da se nitko neće boriti protiv nas zbog Grenlanda, ali to ne znači da bismo trebali uzimati teritorij savezniku s kojim imamo ugovor. Ako to učinimo, ili ako se ovaj razgovor nastavi još neko vrijeme, NATO savez je u ozbiljnoj opasnosti”, rekao je Bolton, dodajući da je riječ o “samo-nanesenoj šteti” Trumpove administracije koja “šteti američkoj sigurnosti i nimalo je ne jača”.
Govoreći o Venezueli, Bolton je ponovio da administracija čini “veliku pogrešku” time što ne podržava oporbenu čelnicu Mariju Corinu Machado. Prema njegovim riječima, stabilnost u zemlji mogu osigurati ljudi poput Machado i Edmunda Gonzáleza, a ne oni koji su bili dio režima svrgnutog predsjednika Nicolása Madura.
18:33 Američke obavještajne službe i odluka o Venezueli
NBC News izvještava da su američke obavještajne službe procijenile da su ljudi iz najbližeg kruga Nicolása Madura najbolje pozicionirani za preuzimanje vlasti u Venezueli nakon njega. Među tim osobama je i Delcy Rodriguez, koja je jučer prisegnula kao nova predsjednica Venezuele.
Ova procjena, navodi NBC, bila je jedan od razloga zbog kojih Trumpova administracija nije podržala oporbenu čelnicu i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Corinu Machado. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je kako predsjednik Trump redovito prima informacije o političkim prilikama u svijetu te da on i njegov tim donose “realistične odluke kako bi Venezuela bila usklađena s interesima SAD-a i postala bolja zemlja za venezuelanski narod”.
18:04 Grenland u Trumpovom govoru još nije spomenut
U svom posljednjem govoru u Kennedy Centeru, Trump se uglavnom fokusirao na unutarnjepolitičke teme i anegdote o francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. I dok je detaljno govorio o vojnoj operaciji u Venezueli u kojoj je uhićen Nicolás Maduro, Grenland zasad nije spomenuo. Podsjetimo, ranije je Trump izjavio da je “vrlo ozbiljan” po pitanju aneksije tog teritorija.
17:59 Istraga u Venezueli zbog poginulih u američkoj akciji
Venezuelansko državno odvjetništvo najavilo je istragu smrti koje su se dogodile tijekom američke vojne akcije. Glavni državni odvjetnik Tarek Saab rekao je da će tri tužitelja voditi istragu i pozvao SAD da prizna Maduru imunitet kao predsjedniku. Trump je u ranijim izjavama spomenuo da su tijekom operacije poginuli “Kubanci”, ali nije dao dodatne detalje.
17:43 Trump hvali vojnu moć SAD-a i taktiku u Venezueli
Američki predsjednik Donald Trump opisao je operaciju u Venezueli kao dokaz da SAD ima “najmoćniju, najsmrtonosniju i najsofisticiraniju” vojsku na svijetu. “To je najstrašnija vojska na planetu Zemlji i to nije ni blizu. Nitko nam ne može parirati”, rekao je Trump.
Osim toga, predsjednik je pohvalio taktičku izvedbu operacije, ističući iznenađenje koje su izazvali isključenjem struje diljem zemlje. “Znali su da dolazimo. Struja je isključena u gotovo cijeloj zemlji i tada su shvatili da postoji problem. Tako smo ih donekle iznenadili, ali taktički je to bilo briljantno”, izjavio je Trump.
16:45 SAD povlači optužbe
Američko Ministarstvo pravosuđa povuklo je jednu od najkontroverznijih tvrdnji koje je Trumpova administracija godinama koristila protiv venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura – da je na čelu navodnog narko kartela Cartel de los Soles. Ta je optužba bila ključni dio optužnice iz 2020. godine i poslužila kao osnova da se ta skupina proglasi terorističkom organizacijom, prvo od strane Ministarstva financija 2025., a potom i State Departmenta kojim upravlja Marco Rubio, kako piše The New York Times.
Stručnjaci za Latinsku Ameriku već su dugo upozoravali da Cartel de los Soles zapravo nije stvarna organizacija, već izraz koji su venezuelanski mediji još 1990-ih koristili za opisivanje raširene korupcije među državnim dužnosnicima uključenima u trgovinu drogom. Čini se da je Ministarstvo pravosuđa sada prihvatilo takvo tumačenje te je, nakon uhićenja Madura, objavilo izmijenjenu optužnicu u kojoj se ti raniji navodi prešutno korigiraju.
Iako američki tužitelji i dalje Madura terete za sudjelovanje u zavjeri vezanoj uz trgovinu drogom, odustali su od tvrdnje da Cartel de los Soles predstavlja formalno organizirani kartel s jasnom hijerarhijom. U novoj optužnici taj se pojam opisuje kao “sustav pokroviteljstva” odnosno “kultura korupcije” koja se održava novcem od narkotika. Razlika je vidljiva i u samom tekstu: dok se u staroj optužnici Cartel de los Soles spominjao više od 30 puta, nova ga verzija navodi tek dvaput, uz tvrdnju da su i Maduro i njegov prethodnik Hugo Chávez sudjelovali u održavanju i zaštiti tog koruptivnog sustava koji obuhvaća civilne, vojne i obavještajne strukture.
14:30 Ured UN-a za ljudska prava: Američki napad na Venezuelu ‘jasno je potkopao temeljno načelo međunarodnog prava’
Glasnogovornik visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Volkera Türka, izjavio je kako je „jasno“ da je američka vojna operacija uhićenja Madura i njegove supruge proteklog vikenda „potkopala temeljno načelo međunarodnog prava“.
U priopćenju se navodi da je Türk „duboko zabrinut“ zbog „situacije u Venezueli“, koja je mnoge građane ostavila u strahu dok vršiteljica dužnosti predsjednice, Delcy Rodríguez, počinje upravljati zemljom pod očiglednim nadzorom Washingtona. Trump je pritom obećao preuzeti kontrolu nad venezuelanskom naftnom industrijom uz pomoć najvećih američkih naftnih kompanija.
„Jasno je da je operacija potkopala temeljno načelo međunarodnog prava, da države ne smiju prijetiti silom niti koristiti silu protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države.
SAD je opravdao svoju intervenciju dugogodišnjim i užasnim stanjem ljudskih prava pod venezuelanskom vladom, ali odgovornost za kršenja ljudskih prava ne može se postići jednostranom vojnom intervencijom kojom se krši međunarodno pravo. Narod Venezuele zaslužuje pravdu kroz pošten proces usmjeren na žrtve”, naglasio je glasnogovornik.
14:00 Europske zemlje stale uz Dansku
Skupina europskih zemalja danas je naglasila svoju potporu Danskoj nakon ponovljenih poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, nakon uklanjanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.
13:30 Kinesko ministarstvo vanjskih poslova: Suđenje Maduru potkopava stabilnost međunarodnih odnosa
Glasnogovornik kineskog ministarstva izjavio je da suđenje Maduru u New Yorku „teško krši nacionalni suverenitet Venezuele“. Kina je, inače, ključni saveznik Venezuele i osigurala joj je više od 100 milijardi dolara zajmova.
13:00 Tko će braniti Madura
Madura će zastupati Barry Pollack, vrhunski američki odvjetnik koji je godinama zastupao osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea. Maduro je optužen za narko-terorizam, uvoz kokaina i posjedovanje teškog naoružanja. Prijeti mu doživotni zatvor.
10:40 ‘Ja sam predsjednik i ratni zarobljenik’: Madurovo prvo pojavljivanje pred sudom
Zvuk zveketa okova na nogama čuo se prije nego što je venezuelanski čelnik Nicolás Maduro u ponedjeljak zakoračio kroz vrata sudnice u New Yorku. Zatim je pred prepunim redovima novinara i javnosti izjavio da je “otet”.
Tijekom dramatičnog 40-minutnog izjašnjavanja o krivnji u ponedjeljak poslijepodne, Maduro i njegova supruga, Cilia Flores, izjasnili su se da nisu krivi po optužbama za trgovinu drogom i posjedovanje oružja. “Nevin sam. Ja sam pošten čovjek”, rekao je Maduro, dok je Flores dodala da je “potpuno nevina”.
Maduro je tijekom postupka bio bezizražajan, čak i na samom kraju, kada je muškarac koji je promatrao suđenje iz prostora za javnost iznenada povikao da će Maduro “platiti” za ono što je učinio. “Ja sam predsjednik i ratni zarobljenik”, povikao je Maduro na španjolskom prema muškarcu, kojeg su potom u suzama izveli iz prostorije.
Flores je bila mnogo tiša, sa zavojima blizu očiju i na čelu zbog ozljeda za koje su njezini odvjetnici rekli da ih je zadobila tijekom uhićenja proteklog vikenda.
ROAD TO JUSTICE: Federal agents escort Nicolás Maduro to a New York City courthouse for his arraignment on narco-terrorism charges after being captured by the U.S. in Venezuela. pic.twitter.com/oqIurfz8Bl
— Fox News (@FoxNews) January 5, 2026
09:00 Danci ne sumnjaju u namjere oko Grenlanda
Danski dužnosnici vjeruju da imaju spreman scenarij prema kojem bi Donald Trump mogao pokušati preuzeti Grenland. Budući da ni Danska ni njezini europski saveznici nemaju vojnu silu da spriječe Sjedinjene Države u zauzimanju otoka, nemoćni su oduprijeti se Trumpovoj tvrdnji. U situaciji gdje vodeća članica NATO-a polaže pravo na suvereni teritorij druge, savez je paraliziran. Tvrdeći da je posjedovanje devet desetina zakona, Trump jednostavno proglašava da Grenland sada pripada Sjedinjenim Državama, piše The Atlantic.
08:00 Ministar rata bocnuo Rusiju
Dodatnu pozornost izazvale su i izjave američkog ministra rata Petea Hegsetha, koji je javno ismijao ruske protuzračne sustave raspoređene u Venezueli. Govoreći o noćnoj operaciji američkih specijalnih snaga u Caracasu, Hegseth je naglasio da ruska vojna oprema nije uspjela spriječiti akciju tijekom koje je Maduro uhićen bez ijedne američke žrtve. Podsjetio je kako je Rusija godinama opskrbljivala Venezuelu sustavima protuzračne obrane, koji se, prema njegovim riječima, nisu pokazali učinkovitima.
Nakon Madurova uhićenja, venezuelanski parlament imenovao je Delcy Rodríguez privremenom predsjednicom. Ona je osudila američku akciju, nazvavši je otmicom te zatražila oslobađanje Madura i njegove supruge. U isto vrijeme, Maduro se u New Yorku pred američkim sudom izjasnio nevinim po optužbama koje uključuju trgovinu drogom i terorizam, tvrdeći da je i dalje legitimni predsjednik Venezuele.
Kriza je otvorila i diplomatski sukob u Ujedinjenim narodima. Dok venecuelanski veleposlanik govori o nelegitimnom oružanom napadu bez pravnog opravdanja, američki predstavnici tvrde da se najveće svjetske energetske rezerve ne mogu prepustiti, kako kažu, nelegitimnom vođi i bjeguncu od pravde. Zbog situacije je održana i izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, dok međunarodna zajednica i dalje oštro raspravlja o američkoj ulozi u Venezueli.
07:00 Što kaže ustav?
Prema venezuelskom ustavu u slučaju trajne predsjedničke odsutnosti potpredsjednik preuzima dužnost i mora organizirati nove izbore u roku od 30 dana. No ostaje nejasno smatra li novo vodstvo trenutačnu situaciju trajnom odsutnošću.
