Nedavna odluka Sjedinjenih Država da obustave razmjenu vojnih obavještajnih podataka s Ukrajinom navodno je rezultirala značajnim neuspjehom za ukrajinske snage, omogućujući ruskim trupama da napreduju duž kritičnog segmenta bojišnice, navodi Time.
“Kao rezultat ove pauze, stotine je mrtvih Ukrajinaca”, anonimno je izjavio ukrajinski dužnosnik za Time u intervjuu obavljenoj jučer u Kijevu. Časnik je naglasio i problem morala vojske, ističući da ukrajinske snage trenutačno djeluju bez ključne obavještajne potpore iz SAD-a.
Već gube u Kursku
“To stvarno uzrokuje prednost za neprijatelja na prvoj crti”, dodao je časnik. Učinci ove obustave najakutniji su u regiji Kursk, gdje se ukrajinske snage bore za održavanje kontrole nad teritorijem stečenim tijekom ofenzive prošlog kolovoza. Otkako je američka obavještajna potpora prestala, ruske su snage brzo napredovale u regiji, gađajući ključne ukrajinske linije opskrbe.
Roman Pogorilj, suosnivač obavještajne organizacije otvorenog koda Deep State, upozorio je lokalne medije na pogoršanje situacije: “Ako ne poduzmemo ništa, bit će velikih posljedica”. Opisao je da je glavna opskrbna ruta za ukrajinske snage u Kursku “pod stalnim napadima”, ozbiljno ometajući kretanje i logistiku.
Izvor iz vlade predsjednika Zelenskog potvrdio je da su operacije u području Kurska najviše pogođene gubitkom pristupa američkim obavještajnim podacima. Ukrajinske snage su značajno izgubile ključnu sposobnost ranog upozoravanja, koje su im prije omogućavale da otkriju i odgovore na ruske zrakoplove koji se približavaju iz ruskog zračnog prostora. Ovo je značajno skratilo vremenski okvir dostupan za izdavanje upozorenja o mogućim zračnim i raketnim napadima.
Osim toga, prestanak razmjene obavještajnih podataka SAD-a umanjio je sposobnost Ukrajine da izvodi udare srednjeg i dugog dometa na ruske ciljeve. Bez podataka s američkih satelita, te su napadačke sposobnosti neutralizirane.
Prema izvješću britanskog Daily Maila, Bijela kuća također je zabranila Londonu da proslijedi dijeljenje obavještajne podatke Kijevu.
Manjak satelitskih snimki
Dana 4. ožujka administracija bivšeg predsjednika Trumpa najavila je obustavu sve vojne pomoći Ukrajini, uključujući pomoć koja je već na putu. Do 5. ožujka obustava se proširila na razmjenu ključnih obavještajnih podataka, osobito utječući na upozorenja o ruskim lansiranjima projektila.
Američka vlada je privremeno suspendirala ukrajinske račune u GEGD (Global Enhanced GEOINT Delivery) programu. U skladu s ovom promjenom politike, MAXAR, važan privatni pružatelj komercijalnih satelitskih slika, također je ukinuo pristup Ukrajine svojim satelitskim slikama nakon zahtjeva Trumpove administracije. Tvrtka Maxar Technologies bila je jedan od ukrajinskih primarnih izvora komercijalnih satelitskih slika, naširoko korištenih za praćenje kretanja ruske vojske i procjenu utjecaja napada na ključne ciljeve. Ukrajinski korisnici oslanjali su se na ove slike za obavještajne podatke o okupiranim teritorijima i strateškim lokacijama unutar Rusije.
Ovaj gubitak vizualnih prikaza visoke razlučivosti u stvarnom vremenu natjerao ukrajinsku vojsku prema manje centraliziranim i više fragmentiranim izvorima.
Ukrajina se okrenula vlastitim sredstvima i sredstvima europskih partnera kako bi popunila prazninu. Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za radiotehnologiju i poznati vojni komentator, detaljno je opisao promjenu u nedavnom intervjuu na YouTube kanalu Kyiv-24. Beskrestnov je istaknuo ulogu ukrajinskih izviđačkih dronova koje su postale vitalni alat za prikupljanje podataka o ciljanju. Ove bespilotne letjelice, kojima upravljaju ukrajinske oružane snage, nude određeni stupanj autonomije u prikupljanju obavještajnih podataka, iako su njihov domet i razlučivost ograničeni u usporedbi sa satelitskim sustavima koje su prethodno osiguravale Sjedinjene Države.
Stručnjak je također ukazao na napore Ukrajine da iskoristi informacije od saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, od kojih obje imaju vlastite izviđačke satelite koji mogu isporučiti vrijedne slike.
Ukrajina se kroz povijest oslanjala na partnerstva za satelitski pristup, a ne na održavanje svog sustava. Jedno takvo partnerstvo uključuje Finsku, koja upravlja malom, ali sofisticiranom grupom satelita preko tvrtki poput ICEYE. Beskrestnov je potvrdio da Ukrajina nastavlja primati slike iz ove finske konstelacije, iako je brzo priznao njezina ograničenja. Finski podaci stižu s kašnjenjem i nedostaje im neposrednost potrebna za dinamičko ciljanje.
Slabije navođenje HIMARS-a
Beskrestnov tvrdi da je odluka Washingtona da uskrati koordinate ciljanja i druge obavještajne podatke odjeknula je u obrambenom aparatu Ukrajine, koji se naviknuo oslanjati se na podatke koje je dostavila Amerika kako bi se povećala učinkovitost naprednog oružja poput sustava HIMARS.
Beskrestnov je priznao da se izostanak ove potpore pokazao “bolnim” za ukrajinske snage. Ipak, naglasio je da Ukrajina zadržava djelomičnu sposobnost samostalnog upravljanja tim sustavima, oslanjajući se na kombinaciju domaćih obavještajnih podataka i doprinosa drugih međunarodnih partnera.
No, HIMARS, američka platforma poznata po svojoj mobilnosti i preciznosti, dizajnirana je za integraciju s naprednim obavještajnim mrežama, čineći nepostojanje takvih podataka značajnim nedostatkom. Ukrajinske snage su se morale prilagoditi unakrsnim referencama snimaka dronova, zemaljskog izviđanja i odgođenih satelitskih slika.
Britanski projektili Storm Shadow kao beskorisni ‘komad čelika’
Andrej Maročko, ruski vojni analitičar, rekao državnoj novinskoj agenciji TASS da bi bez sustava za navođenje i obavještajnih podataka koje osiguravaju SAD, Storm Shadow bio sveden na neučinkovit komad čelika.
Prava snaga Storm Shadowa leži u njegovim sustavima navođenja, sofisticiranoj kombinaciji tehnologija koje zajedno osiguravaju preciznost. Prije lansiranja, projektil se programira s detaljnim koordinatama cilja i putanjom leta, podacima koji se obično izvlače iz NATO-ovih opsežnih elektroničkih baza podataka. Nakon što poleti, oslanja se na mješavinu inercijalne navigacije, koja koristi žiroskope i akcelerometre za praćenje svoje pozicije na temelju svoje početne točke lansiranja, i satelitskih ažuriranja u stvarnom vremenu iz Globalnog sustava za pozicioniranje, kojim upravljaju SAD. Dodatno, sustav usklađivanja obrisa terena, izvorno razvijen u Sjedinjenim Državama, uspoređuje očitanja radarskog visinomjera s unaprijed učitanim digitalnim kartama, dopuštajući projektilu da leti na visinama od čak 30 metara iznad tla kako bi izbjegao otkrivanje. U svom završnom pristupu, infracrveni tragač se usmjerava na cilj, postižući kružnu pogrešku od samo nekoliko metara – što je izvanredan podvig za oružje takvog dometa. Ipak, ova sofisticiranost dolazi s kvakom: bez pristupa NATO-ovim obavještajnim podacima, sposobnost projektila da se prilagodi promjenama na bojnom polju u stvarnom vremenu ozbiljno je ugrožena.
Ukrajina blizu povlačenja iz Kurska: Ruska vojska vratila još tri sela
