Pregovori u Abu Dhabiju s ruskim obavještajnim časnicima i Amerikancima protekli su “divno”, izjavio je načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine Kirilo Budanov odgovarajući na pitanja novinara o napretku pregovora. O tome u subotu piše ukrajinski medij Strana.
Istovremeno, je pozvao da se ne žuri s objavljivanjem informacija o rezultatima pregovora. „Nemojte žuriti. Svi pregovori moraju se voditi u sjeni, jer (inače) neće biti uspješni. Ne želite da propadnu, zar ne?“ odgovorio je Budanov.
Upravo je Budanov nedavno u Abu Dhabiju vodio pregovore s predstavnicima ruske obavještajne službe, kojima su se potom pridružili Amerikanci.
Isti medij piše i da je nakon jučerašnjih razgovora između američkih i ukrajinskih delegacija u Miamiju, State Department izjavio kako daljnje mirovno rješenje ovisi o Rusiji. Steve Witkoff i Jared Kushner sami nisu dali takve izjave. Državni tajnik Marco Rubio, koliko je poznato, nije nazočio sastanku.
Znači li izjava State Departmenta da daljnji napredak u pregovorima sada ovisi o Rusiji i da su sva sporna pitanja u mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donjecke regije već dogovorena s Ukrajinom – nije precizirano u službenim izjavama ni američke ni ukrajinske strane, konstatira medij.
Ruska napredovanja na bojišnicama čine se nezaustavljivim
Ruske trupe ponovno su napredovale u području Severska u Donjeckoj oblasti i blizu Fedorovke, koja se nalazi južno od njega. Isto tako, južno od Severska u području Vjemke trenutno se formira “vreća”. Osim toga, zabilježeno je napredovanje ruskih postrojbi u području Mirnohrada u Donjeckoj oblasti.
Ranije je ukrajinski vojni stručnjak Konstantin Mašovets izjavio da situacija u smjeru Huljaj-Polje u Zaporoškoj regiji izgleda više prijeteća po Ukrajinu nego ona u blizini Pokrovska.
Jučer je Strana također pisala o sve složenijem stanju za ukrajinsku vojsku na bojišnicama.
Tako, prema njenim navodima, južno od Severska ruske snage napreduju prema Malinovki. To je objavio ukrajinski časnik s nadimkom “Alex”, koji vjeruje kako to predstavlja izravnu prijetnju, uz Slavjansk ključnom gradu Kramatorsku koji se sve više približava prvoj crti bojišnice.
„Kramatorski smjer postupno postaje pravi Kramatorsk. To je zbog naglog porasta neprijateljske aktivnosti u području Malinovke, gdje je udaljenost od Kramatorska do linije kontakta već oko 16 km….“
Zoran Meter: Cure snimke razgovora američke i ruske strane: U ovoj buci šanse za dogovor sve su manje
Ukrajina i nova američka strategija
Jučer je u Sjedinjenim Državama održan sastanak s ukrajinskom delegacijom koju su činili tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Umerov i načelnik Glavnog stožera Gnatov. Razgovarali su o Trumpovom mirovnom planu nakon što su Whitkoff i Kushner odletjeli u Moskvu, gdje su čuli Putinov stav.
Još jedan takav sastanak održat će se danas. A sudeći po učestalosti ovih sastanaka, oni uključuju vrlo sadržajne rasprave koje su, za razliku od prethodnih prilika, sada potpuno zatvorene za medije.
Trumpovih 28 točaka procurilo je u medije gotovo odmah nakon što je Ukrajina postala njih svjesna . I, prema zapadnim novinarima, Amerikanci na pregovorima u Ženevi okrivili su ukrajinsku stranu za curenje informacija, zbog čega je atmosfera na tom sastanku, kako je izviješteno, bila izuzetno napeta.
Činjenica je da takva curenja informacija obično pokreću masovnu kampanju u zapadnim medijima protiv Trumpovih inicijativa, dajući njegovim protivnicima izgovor da opetovano tvrde da on “pomaže Putinu”. A to uvelike veže ruke Bijeloj kući – navodi Strana.
Međutim, čak i bez curenja informacija, jasno je da su ključna pitanja na pregovorima povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, kako Rusija zahtijeva, uskraćivanje članstva Ukrajine u NATO-u, sudbina ruske imovine u Europi i Zelenskijeva politička budućnost (hoće li se i kada održati izbori te hoće li sadašnji predsjednik sudjelovati). No, detalji svih tih rasprava, ponovno, trenutno su tajna.
Međutim, neke informacije o ruskoj imovini cure. Prema izvješćima zapadnih medija, SAD razmatraju tu imovinu kao dio sporazuma s Rusijom, prema kojem će se sredstva odmrznuti i staviti pod američku kontrolu, odakle će se dio vratiti u Moskvu kao nova ulaganja, a dio će se koristiti za obnovu Ukrajine nakon rata.
Stoga su, kako je jučer izvijestio Bloomberg, SAD pozvale nekoliko europskih zemalja da blokiraju dodjelu reparacijskog kredita Ukrajini koristeći zamrznutu rusku imovinu.
Vrijedi napomenuti da se, osim Belgije, oduzimanju imovine protive i Mađarska i Slovačka. Ako Amerikanci doista vrše pritisak na europske zemlje da blokiraju zajam za reparacije, broj protivnika među članicama EU mogao bi se povećati.
Drugim riječima, “zajam za reparacije” trenutno je u neizvjesnosti i nije jasno hoće li zagovornici ideje moći proći. Bez njega je daljnje financiranje Ukrajine na potrebnoj razini vrlo upitno.
Turska uložila protestnu notu i Kijevu i Moskvi zbog napada na tankere u Crnom moru
Ukrajina će morati ići na teške ustupke
U Europi mnogi već počinju otvoreno govoriti kako će Ukrajina morati napraviti “teške ustupke” kako bi sklopila mir. Štoviše, Sjedinjene Države sve jasnije daju do znanja da namjeravaju završiti rat u Ukrajini u vrlo bliskoj budućnosti.
Potpredsjednik Vance prekjučer je nagovijestio da bi sporazum o Ukrajini mogao biti potpisan u roku od nekoliko tjedana. “Mislim da smo postigli velik napredak… Ima nade i nadamo se da će u sljedećih nekoliko tjedana biti dobrih vijesti na tom području”, citirao je Vancea NBC News.
Nova američka strategija nacionalne sigurnosti, koju je jučer objavila Trumpova administracija, zvučala je još rječitije. To pokazuje kako mirovni plan od 28 točaka, koji je šokirao i razljutio mnoge u Ukrajini i Europi, nije “specijalna operacija” Dmitrijeva i Ušakova s ciljem usađivanja “ruskih narativa” u um američkog predsjednika preko Whitkoffa, već dio strateške linije Washingtona – konstatira spomenuti ukrajinski medij.
Strategija jasno navodi kako je prioritet SAD-a završetak rata u Ukrajini i vraćanje strateške stabilnosti u odnose s Rusijom. S obzirom na to, plan od 28 točaka koji zahtijeva značajne ustupke od Ukrajine uopće se ne čini kao neka vrsta “odstupanja od norme” američke vanjske politike, jer je u potpunosti u skladu s odobrenom strategijom, koja daje prioritet što bržem završetku rata.
Ali brzi kraj rata moguć je samo ako jedna od stranaka napravi značajne ustupke.
Budući da Rusija drži inicijativu na prvim crtama, a SAD ima malo alata za utjecaj na nju (a korištenje onih koji su još u rezervi riskira eskalaciju, što se, prema strategiji, mora izbjeći), Washington (opet, unutar okvira strategije) zaključuje kako mora vršiti pritisak i prisiljavati Kijev na ustupke. Štoviše, Amerikanci imaju više nego dovoljno izravnog utjecaja na nju.
Amerikanci namjeravaju nastaviti provoditi ključne točke plana, uključujući teritorijalne ustupke, sprječavanje oduzimanja ruske imovine i suzdržavanje od širenja NATO-a (potonja je točka, usput rečeno, izričito navedena u strategiji nacionalne sigurnosti).
Istodobno, na temelju logike nove američke strategije (obnavljanje odnosa s Rusijom, sprječavanje eskalacije i posvećivanje manje pozornosti Europi), ne čini se vjerojatnim da su Amerikanci spremni Kijevu pružiti bilo kakva snažna sigurnosna jamstva koja bi Washington obvezala na ulazak u rat s Rusijom ili čak pružanje opsežne pomoći.
Naravno, ostaje pitanje: je li Putin spreman prihvatiti ustupke sadržane u Trumpovom planu ili će zahtijevati još više (Kremlj je već izjavio da se ne slaže sa svim točkama plana)? Međutim, logika nove strategije opisane gore pokazuje da će Amerikanci biti spremni ići u velike krajnosti kako bi postigli svoje ciljeve. Stoga se ne mogu isključiti novi koraci ni prema Moskvi, kao ni povećani pritisak na Kijev i Europu iz Washingtona.
Ova linija ima brojne protivnike unutar američkog establišmenta (uključujući Republikansku stranku). No objavljena strategija pokazuje kako je Trump već uglavnom odredio svoj smjer i bit će ga teško odvratiti od njega. Barem dok Trump ostaje na vlasti i dok republikanci kontroliraju oba doma Kongresa, održavajući odanost predsjedniku usprkos svim proturječjima.
Rubio oštro po EU: Ovo nije samo kazna za X, već i napad stranih vlada na američki narod
Ubojstvo vojnika zaduženog za mobilizaciju građana u Lavovu
Ukrajina proživljava još jedan veliki mobilizacijski skandal: zaposlenik TCC-a (ukrajinski centri za mobilizaciju) izboden je na smrt u Lavovu – piše jučer medij Strana.
Prema navodima tužiteljstva, u srijedu navečer 30-godišnji stanovnik Lavova ubo je nožem vojnika tijekom provjere identiteta te, koristeći papreni sprej, pobjegao. Ozlijeđeni vojni komesar, veteran ATO-a, hospitaliziran je s teškom ozljedom femoralne arterije i tamo je preminuo, a napadač je pritvoren.
Osumnjičenik za navedeno ubojstvo mogao je razgovarati s novinarima na sudu te je rekao da se branio nakon što su ga zaposlenici TCC-a počeli tući.
„Zaustavili su me radi provjere dokumenata, predočio sam ih. Čekao sam odvjetnika. Došao je kombi, vrata su se otvorila i odmah sam dobio udarac u lice, poprskali su me sprejem, četiri ili tri uniformirana policajca su me pretukla, a policija nije ništa poduzela. Sljedeće čega se sjećam je otvaranje vrata moje kuće“, svjedočio je muškarac na ročištu za određivanje pritvora.
Kaže da je “navodno” on ubio vojnog komesara, ali bi učinio isto da ga je gomila ponovno pretukla.
Usijano na drugom kraju svijeta: Ogromno kinesko pomorsko raspoređivanje
Incident u Odesi
Međutim ni tu nije kraj. Kako u subotu piše Strana, stanovnici Odesse razbili su prozore minibusa u kojem su se nalazili zaposlenici Teritorijalnog centra za regrutaciju, spašavajući prisilno mobilizirane građane.
Snimka koja se pojavila na internetu prikazuje “otete” ljude kako izlaze kroz razbijeni prozor minibusa, dok im muškarci okupljeni oko njih pomažu i nastavljaju uništavati vozilo, bacajući na njega gume i lomeći ga štapovima.
Sa svih strana čuju se povici i zahtjevi vojnim službenicima da izađu iz autobusa. Neki povlače kvaku ulaznih vrata, iza kojih su zaposlenici TCC-a, nakon čega jedan od muškaraca razbija prozor i viče na vojnike.
Nova sigurnosna strategija SAD-a: Obnova odnosa s Rusijom, kraj širenju NATO-a, povrat doktrini Monroe
Prosudba
Ove dvije posljednje vijesti, čak i ukoliko isključimo i one druge gore navedene koje de facto označavaju to isto – najbolji su dokaz kakvo je trenutačno stanje u Ukrajini i koliko je zapravo svima u interesu da se ovaj rat čim prije završi.
Pritom je nedvojbeno kako se stvari u visokoj političkoj sferi upravo odvijaju u tom smjeru. Isto kao što je nedvojbeno da se pregovori vode isključivo između Moskve i Kijeva uz američko posredovanje – bez bilo koje dodatne treće, četvrte ili tko zna koje sve strane – koje će na kraju svega biti samo dovedene pred svršen čin u smislu prihvaćanja svega što navedeni trio dogovori (ako dogovori, a prije ili kasnije sigurno hoće).
Također je u svemu ovome jasno vidljivo da će Ukrajina na kraju čitave ove velike tragedije izvući najdeblji kraj.
Tragedije, koja se po mom dubokom uvjerenju mogla i morala izbjeći samo da je bilo malo više dobre volje od svih strana uključenih neposredno ili posredno u ovaj opasni sukob koji je prijetio, kao nijedan do sada, izbijanjem trećeg svjetskog rata i sveopće katastrofe (rat još nije završio pa se ne može sa sigurnošću govoriti o završetku navedene prijetnje iako su trendovi u smjeru njegovog završetka i više nego razvidni).
Naravno, ovaj epski sukob – zapravo neviđena borba između Rusije i združenog zapada na ukrajinskoj ratnoj platformi, također će nedvojbeno rezultirati tektonskim globalnim geopolitičkim promjenama. One su, zapravo, od jučer – objavom nove američke strategije o nacionalnoj sigurnosti de facto i potvrđene. Svest će se na ono na što sam odavno upozoravao i što sam u međuvremenu često ponavljao: na to da će kostur budućih međunarodnih odnosa i geopolitičkih procesa činiti trokut SAD-Rusija-Kina, a ostali „igrači“ na nižim razinama tome će se morati prilagođavati.
Zoran Meter: Rusija nemoćna spriječiti napad SAD-a na Venezuelu, kao i Kina; Što kuhaju Putin i Xi
Naravno, nezavidna sudbina, kako se sada čini a na što ukazuju i tekstovi brojnih zapadnih utjecajnih medija, predviđa se i za Europsku uniju. Ona je definitivno u šoku sa svim ovim što se posljednjih dana događa, a dodatni znak sve veće dezorijentacije i straha njenih političkih elita ogleda se i u mučnim raspravama oko de facto otimanja ruske državne imovine pohranjene u belgijskom depozitaru Euroclearu koja postaje sve opasnija, iako Europska komisija tome namjerava dati određeni „pravni štih“ – ali koji realno ne postoji.
Europsku uniju očito očekuju velike promjene ne samo po pitanju njene strateške sigurnosne i obrambene politike. Jer ako se sve odigra prema Trumpovom scenariju za završetak ukrajinskog rata, a koji se nedvojbeno usuglašava s Vladimirom Putinom – dosadašnje strategije ili one tek planirane pokazat će se promašene ali i preskupe. Stoga će mnogi unutar EU-a uskoro početi postavljati neugodna pitanja svojim političkim elitama. S odmakom vremena ona će sigurno postajati samo još neugodnija.
Ali pričekajmo ipak sa završnim ocjenama čitave ove epske borbe, koja je, kako god na kraju završila – već sada u potpunosti promijenila svijet u odnosu na onaj koji smo do prije svega nekoliko godina poznavali i koji je izgledao kao vječan.
‘Nakon ovoga, više se nitko ne može pretvarati da je Atlantski savez još uvijek živ’
Međutim, ništa u svijetu hladne i nemilosrdne geopolitike (kao i u bilo čemu drugom) nije vječno. Zato su u tom i takvom svijetu i nužne hladne i trezvene glave, a ne emotivci i propagandisti – s koje god strane dolazili.
