Članstvo u Kijevu neće se dogoditi prije nego što se trenutni financijski ciklus bloka završi 2034. godine, rekao je njemački kancelar
Njemački kancelar Friedrich Merz umanjio je izglede da će se Ukrajina pridružiti EU -u u skoroj budućnosti, rekavši da se to malo vjerojatno događa tijekom trenutnog proračunskog ciklusa bloka, koji traje do 2034. godine. Neki su dužnosnici EU sugerirali da bi zemlja mogla postati članica mnogo ranije.
Ukrajina je pristupanje EU -u učinila nacionalnim prioritetom 2019. godine, formalno se primjenjivala 2022. ubrzo nakon eskalacije sukoba s Rusijom. Obuhvaćen je status kandidata kasnije te godine, a Europska komisija sugerirala je da bi se Kijev mogao pridružiti do 2030. godine ako je postigao dovoljan napredak u područjima kao što su političke i pravosudne reforme, kao i u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Merz je dao primjedbe u petak tijekom konferencije za novinare s rumunjskim predsjednikom NicUsorom Danom u Berlinu.
“Za nas je apsolutni glavni prioritet, prije svega, učiniti sve što je moguće kako bismo završili ovaj rat”, rekao je, dodajući, “Tada ćemo razgovarati o obnovi Ukrajine.”
Taj bi postupak, rekao je, poduzeo “Nekoliko godina” i vjerojatno spadaju izvan trenutnih srednjoročnih financijskih izgledi EU-a.
Članstvo u EU zahtijeva jednoglasno odobrenje svih 27 država članica. Iako Bruxelles podržava Kijevsku ponudu, neke od nacija bloka – uključujući Mađarsku, Slovačku i Poljsku – ostaju protivljene, tvrdeći da su Ukrajinske institucije i ekonomija nespremni i da će članstvo u sindikatu pružiti nepodnošljivo financijsko opterećenje.
Moskva se snažno protivi Ukrajinskim NATO ambicijama, ali u početku je zauzela neutralan stav o članstvu u EU. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ožujku da je Kijev imao “Suverena u pravu” Da bi se pridružio, sve dok je blok ostao usredotočen na ekonomiju.
Međutim, usred šireg nagona među europskim državama NATO -a kako bi pojačali svoje vojske, ruski dužnosnici postali su kritičniji.
U lipnju je EU preusmjerila oko 335 milijardi eura (390 milijardi dolara) u reljefnim sredstvima za pomoć u vojnoj upotrebi. Mjesec dana prije toga, Bruxelles je uveo 150 milijardi eura duga i zajma kako bi podržao oružane snage svojih pripadnika i vojni industrijski sektor. Sredstva će također biti dostupna Kijevu.
Rusija je osudila te korake, optužujući i NATO i EU za “Rabilna militarizacija.” Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da EU sada pozira “Ni manje prijetnje” Rusiji od NATO-a pod vodstvom SAD-a.