Ukrajina ulaže u višemilijardnu vojnu izgradnju koja bi se financirala iz Europe, smatrajući to najboljim načinom osiguranja dugoročne opstojnosti zemlje, s obzirom na smanjenje američke pomoći i nesigurne zapadne sigurnosne garancije. Cilj Kijeva nije samo održati vojsku tijekom tekućeg rata, već i osigurati da postane okosnica svakog budućeg mirovnog rješenja, kako bi odvratila Rusiju od novih invazija. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je istaknula: “Ukrajina mora postati čelični jež, neprobavljiv za potencijalne napadače”.
U središtu ovog plana nalazi se novi sustav nabave uz potporu NATO-a kojim će se europska sredstva usmjeravati na kupnju američkog naoružanja za Ukrajinu. Predsjednik Volodymyr Zelenski nada se da će sustav omogućiti kupnje u vrijednosti od milijardu dolara mjesečno, s posebnim naglaskom na američke sustave protuzračne obrane Patriot.
Ovaj sustav trebao bi zamijeniti američke donacije oružja koje je ukinuo bivši predsjednik Trump, ali i poboljšati i ubrzati isporuku oružja Ukrajini. Prva transakcija, vrijedna 825 milijuna dolara, uključivala je krstareće projektile i GPS navigacijske sustave. Ukrajina također računa na vlastitu obrambenu industriju, koja je već isporučila dronove za borbene operacije i sada radi na snažnijem oružju. Ove je godine završila razvoj i započela proizvodnju prvog dugometnog krstarećeg projektila proizvedenog u zemlji, piše New York Times.
Veliki potencijal
Iako je potencijal vojne izgradnje velik, neizvjesno je koliko daleko može ići. Europske zemlje suočene s proračunskim izazovima možda neće moći dugoročno financirati vojni plan Ukrajine, a vojska mora riješiti kronični nedostatak ljudstva kako bi postala stvarna odvraćajuća sila. “Glavna garancija sigurnosti Ukrajine je potpuno sposobna, dobro uvježbana vojska koja ostaje stalno u pripravnosti”, rekao je prošlog tjedna ukrajinski ministar unutarnjih poslova Ihor Klymenko.
Dok Trumpova administracija nastoji pregovarati s Rusijom o mirovnom rješenju, zapadni saveznici Ukrajine raspravljaju o sigurnosnim garancijama kako bi spriječili novu invaziju nakon završetka rata. Neke europske zemlje su signalizirale spremnost za raspoređivanje trupa u Ukrajini, dok SAD najavljuje moguću zračnu podršku. U četvrtak će Francuska ugostiti europske čelnike i Zelenskog u Parizu radi nastavka pregovora.
Međutim, ti razgovori zasad donose ograničene rezultate, a Moskva ih nastoji opstruirati zahtijevima da sudjeluje u uvjetima i protivljenjem bilo kakvom mirovnom sporazumu koji uključuje raspoređivanje zapadnih trupa na ukrajinskom tlu. Predsjednik Vladimir Putin nastavlja se protiviti snažnoj ukrajinskoj vojsci nakon rata, iako nastoji pokazati otvorenost prema naporima Donalda Trumpa u sklapanju sporazuma o miru. U utorak je izjavio da je „sigurnost Ukrajine vlastita odluka te zemlje“, ali da njezina sigurnost ne smije biti „na štetu Ruske Federacije“ – što je aluzija na zahtjeve Moskve da se Ukrajina obveže da nikada neće ući u NATO i ograniči buduću veličinu svoje vojske.
Ukrajina prvi put lansirala mrcinu domaće proizvodnje: Flamingo im a domet od 3000 km
Nastoje osigurati garancije
Stoga Ukrajina nastoji osigurati vlastite sigurnosne garancije koje veći susjed ne može ugroziti. Proizvodnja oružja unutar zemlje i nabava zapadnog naoružanja područja su u kojima Moskva nema značajnu kontrolu. “Ovo nije nešto o čemu Rusi zaista mogu odlučivati”, rekla je Alyona Getmanchuk, nova ukrajinska veleposlanica pri NATO-u. “To je naša prednost.”
Ukrajina se nada da će uskoro moći računati na novi projektil Flamingo, koji u teoriji može dosegnuti više od 1.800 milja s teretom od 2.500 funti, što znači da može pogoditi Moskvu i druge ruske gradove. Njegova učinkovitost na bojištu još nije testirana. Ipak, stručnjaci ističu da bi ovakvo oružje moglo biti snažniji odvraćajući faktor Kremlju od bilo kakvih zapadnih sigurnosnih garancija. “Masovno proizvedeno dubinsko oružje poput Flaminga vjerojatno je najsnažnija sigurnosna garancija Ukrajine u poslijeratnom europskom poretku”, napisao je Fabian Hoffmann, stručnjak za oružje na Sveučilištu u Oslu.
Čak i ako vojska Ukrajine naraste, ne može nadmašiti Rusiju po brojnosti, stoga Kijev smatra da je nabava i proizvodnja naprednijeg oružja ključna za dugoročni opstanak. Ukrajinska uvjerenja da se mora sama braniti temelje se na iskustvima iz prošlosti, posebno na neispunjenim sigurnosnim jamstvima iz Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine. Tada je Ukrajina predala sovjetsko nuklearno oružje u zamjenu za sigurnosna jamstva Rusije, SAD-a i Velike Britanije, koja nisu detaljno definirana i nisu uključivala vojnu pomoć u slučaju napada.
Nakon ruske invazije 2022., Ukrajina je u početku računala na članstvo u NATO-u, no Trump je izjavio da to nije opcija. Kao alternativa, europski saveznici predložili su okvir „slično članku 5“, ali Ukrajinci su na to skeptični, upozoravajući da bi nejasnoće mogle ponoviti pogreške Budimpeštanskog memoranduma.
“Svaka ideja ‘slično članku 5’ trebala bi biti pravno obvezujuća i podržana stvarnom odvraćajućom snagom”, rekao je veleposlanik Mr. Getmanchuk. Ipak, ukrajinski dužnosnici priznaju da izgradnja vjerodostojnog odvraćanja ovisi o stranim sredstvima kako bi se vojsku opremilo snažnim oružjem koje više ne dolazi besplatno iz SAD-a. Glavni cilj Zelenskog tijekom posjeta Bijeloj kući bio je kupnja američkog naoružanja u vrijednosti od 90 milijardi dolara, uključujući sustave Patriot. Europski saveznici trebali bi financirati veći dio paketa, vjerojatno putem NATO-ovog sustava nabave, koji je do sada osigurao više od 2 milijarde dolara od osam europskih zemalja.
Satelitske snimke razotkrile Putina: Spremno rusko najstrašnije nuklearno oružje?
Veliki izdatak
Ovo prebacuje teret financiranja ukrajinske vojne izgradnje na europske zemlje, koje i same provode opsežne programe modernizacije. Ipak, Europa je već nadmašila SAD u vojnoj pomoći – oko 95 milijardi dolara naspram 75 milijardi dolara, prema Institutu Kiel. Najnovija obećanja Njemačke i Norveške da će sljedeće godine osigurati do 10 milijardi dolara vojne i civilne pomoći sugeriraju da je Europa spremna odgovoriti na izazov.
Velike financijske obveze predstavljaju pomak od ranijih manjih, kratkoročnih donacija; sada Ukrajina može dugoročno planirati naoružavanje vojske, kažu analitičari. “Cijeli model je da imamo ugovore i pisane dogovore koji kažu da ćemo do kraja godine dobiti određeni broj oružja od SAD-a i Europe”, rekao je Maksym Skrypchenko, predsjednik Transatlantic Dialogue Centra u Kijevu.
On je dodao da Ukrajina radi na tome da zapadna sredstva usmjeri ne samo na kupnju stranog oružja, već i na domaću obrambenu industriju, koja je tijekom rata brzo rasla, ali još uvijek nema dovoljno sredstava za masovnu proizvodnju. To bi omogućilo proizvodnju projektila koje zapadni partneri nisu željeli dostaviti ili su ih ograničili, kako ne bi došlo do eskalacije. SAD, Velika Britanija i Francuska osigurali su male količine balističkih i krstarećih projektila, ali njihova uporaba je ograničena – ne smiju pogoditi velike ruske gradove poput Moskve. Njemačka dugo odbija prenijeti dugometne projektilne sustave Taurus.
Ukrajinska obrambena tvrtka Fire Point, proizvođač projektila Flamingo, poručila je da bi dobrodošlo bilo zapadno financiranje za ubrzanje proizvodnje. Trenutno proizvode jedan projektil dnevno, a planiraju povećati proizvodnju sedmerostruko do jeseni. Razvili su i kratkometni balistički projektil Sapsan koji je nedavno ušao u proizvodnju. “Najbolja garancija ukrajinske neovisnosti je vlastiti projektilski program“, rekao je Skrypchenko. „Kada budemo imali stotine balističkih projektila sposobnih pogoditi mete u Moskvi, igra će se potpuno promijeniti”.
Putin: ‘Svaka razumna osoba shvaća da Rusija nema namjeru napasti’
Ukrajina ima novo oružje koje mijenja pravila igre
Ukrajina pogodila rusku korvetu naoružanu raketama Kalibr
