Ruske snage u Donbasu uspjeli su probiti ukrajinsku obranu kod sela Zoloti Kolodjaz, koje se nalazi sjeveroistočno od Dobropilja, te su nastavile s dubokim prodorom na tom području. Prema podacima ukrajinske platforme DeepStateMap, koja prati teritorijalne promjene od početka sukoba, ruski prodor dubok je najmanje 15 kilometara. Ovaj potez mogao bi otvoriti put za opkoljavanje Slovjanska i Kramatorska, dva ključna grada u Donjeckoj oblasti koja su još uvijek pod kontrolom Ukrajine.
Na konferenciji za medije u ponedjeljak, američki predsjednik Donald Trump iznio je svoje viđenje razloga zašto ruske snage nisu osvojile Kijev u prvim danima invazije u veljači 2022. Prema Trumpu, Rusi bi brzo stigli do Kijeva da su krenuli autocestom, no ruski general je, kako je rekao, donio lošu odluku da vojska ide preko polja. Kiša je uzrokovala velike probleme, pa su tenkovi zapeli u blatu. Trump je sarkastično zaključio kako je vrlo vjerojatno da taj general više nije na dužnosti, s obzirom na poznati stil Vladimira Putina.
Istovremeno, čelnici 26 europskih država i vlada u zajedničkoj su izjavi naglasili kako Ukrajinci moraju imati pravo sami odlučivati o svojoj budućnosti. Također su istaknuli da pravi pregovori mogu započeti samo ako dođe do prekida vatre ili barem smanjenja neprijateljstava.
Trumpa zovi svi
Izjava, dogovorena u ponedjeljak i objavljena u utorak, podržana je od strane svih članica Europske unije osim Mađarske. Čelnici su izrazili potporu naporima predsjednika Trumpa da se okonča ruska agresija i postigne trajni i pravedan mir za Ukrajinu. Naglasili su kako mir u Ukrajini ne može biti dogovoren bez aktivnog sudjelovanja Ukrajine. U srijedu je planiran sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, europskih lidera i Donalda Trumpa.
Trump je rekao da očekuje “konstruktivan” sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, no nije jasno iznio konkretne rezultate koje očekuje od tog susreta. Američki predsjednik izrazio je nezadovoljstvo zbog Zelenskog koji odbija teritorijalne ustupke u pregovorima. Iako je Trump ranije obećavao da će okončati sukob za 24 sata, njegovi pokušaji posredovanja u miru do sada nisu donijeli značajniji napredak. Prošli tjedan Trump je spomenuo kako će doći do razmjene teritorija, prijedlog kojeg je Zelenski odbacio. Ukrajinski predsjednik upozorio je da odluke donesene bez Ukrajine neće donijeti mir i da narod njegove zemlje neće predati svoju zemlju okupatoru. Trump je na to rekao da ga “malo smeta” stav Zelenskog i ponovio kako vjeruje da će doći do određenih promjena teritorija. “Bit će nekih promjena i razmjena na teritoriju”, zaključio je Trump.
Inače, jučer su za naš portal stručnjaci prokomentirali sastanak koji očekuje svijet između dva čelnika svjetskih velesila. Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose rekao je: “Ni ja, kao ni drugi, ne znam što su točno Putin i Trump dogovorili. Ali možemo sa sigurnošću pretpostaviti da se dvojica predsjednika ne bi sastala bez da je unaprijed definiran rezultat tog susreta. Što bi mogao biti taj rezultat? Treba proći od sadašnje situacije i problema. Problem je što postoje dvije koncepcije rješenja ukrajinskog problema: američki prijedlog kapitulacije Ukrajine i ruski. Pretpostavljam da bi rezultat razgovora trebao biti kompromisno rješenje kapitulacije Ukrajine, nešto na sredini između ruskog i američkog. U svakom slučaju, ishod nije povoljan za Ukrajinu”, rekao je Kovačević.
Dodao je kako je položaj Ukrajine i predsjednika Zelenskog vrlo nepovoljan: “Ukrajina uvelike ovisi o Americi, a jasno je da predsjednik Trump ima instrumente utjecaja na Ukrajinu, no nema jednake instrumente kojima bi mogao utjecati na Rusiju. Osim toga, afere s agencijama za korupciju i druge afere oslabile su podršku Zelenskom u krugu zapadnih saveznika. Sve to što se zbivalo proteklih dana smatram pripremom za odustajanje Europe od dosadašnje bezuvjetne potpore Ukrajini i pritiskom na Zelenskog da prihvati ono što će biti dogovoreno”.
Ukrajinci uhvaćeni u zamku, pazite što im spremaju Trump i Putin: ‘Ishod nije povoljan’
S druge strane, Denis Avdagić, geopolitčki stručnjak, ima nešto optimističniji pogled na najavljeni sastanak. “To je stvar interpretacije, ne očekujem nikakve tehničke detalje rješenja ili veliku ideju. U najboljem slučaju ono što bi bilo je 30-dnevno primirje, Trumpovo najavljeno. Mislim da bi to bilo prihvatljivo i Ukrajini, po meni bi to bilo pozitivno. Svatko može interpretirati na svoj način, ali bilo kakvo prekidanje agresije smatram velikim pomakom”, rekao je Avdagić.
Dodao je kako primirje predstavlja veliku stvar, posebno u trenucima kada rat traje dulje vrijeme. “Ja se često puta čudim nekim stvarima, ljudi trebaju malo razmisliti što znači rat i što znači primirje. Mislim da je primirje velika stvar, ako do njega dođe, to će biti fantastično. Trump bi time napravio ono što je i najavljivao. Ako se malo prate komunikacije i informacije, vidjet će se da je ranije Rusija govorila da nije vrijeme za taj susret, ali očito smatraju da je došlo vrijeme. Kombinacija protoka vremena i bojazni da Trump više ne želi čekati može potvrditi Trumpove najave da bi prekid sukoba mogao nastupiti unutar 24 sata od sastanka. Dakle, iako su pripreme trajale mjesecima, od samog sastanka očekuje se brz i odlučan potez prema prekidu sukoba,” pojasnio je Avdagić.
Podsjećamo, rat u Ukrajini eskalirao je u veljači 2022. godine kada su ruske snage izvršile invaziju na teritorij te zemlje. Sukob je od tada prerastao u jedan od najvećih i najsloženijih ratova u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća, s velikim humanitarnim i političkim posljedicama za regiju i cijeli svijet. Rat je doveo do milijuna raseljenih osoba, velikih ljudskih žrtava i razaranja infrastrukture u Ukrajini. Međunarodna zajednica je uglavnom osudila agresiju, a mnoge zemlje pružile su vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini u pokušaju da joj pomognu u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Diplomatski napori za prekid sukoba i postizanje trajnog mira nastavljaju se, no situacija na terenu ostaje napeta i nepredvidiva. Sukobi se uglavnom vode na istoku Ukrajine, u regijama Donjecka i Luhanska, gdje su borbe najžešće, a budućnost tih područja i dalje je predmet spora između sukobljenih strana.
