Ukrajinske bespilotne letjelice napale su veliku tvornicu za preradu plina u južnoj Rusiji, izazvavši požar i prisilivši je na obustavu unosa plina iz Kazahstana, priopćile su u nedjelju ruske i kazahstanske vlasti.
Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je sugerirao da će se Kijev možda morati odreći teritorija u zamjenu za kraj više od 3 i pol godine duge invazije Moskve, u posljednjem od očitih preokreta u tome kako težiti miru.
Tvornica u Orenburgu, kojom upravlja državni plinski div Gazprom, a nalazi se u istoimenoj regiji u blizini kazahstanske granice, dio je proizvodnog i prerađivačkog kompleksa koji je jedan od najvećih svjetskih pogona te vrste, s godišnjim kapacitetom od 45 milijardi kubičnih metara. Obrađuje plinski kondenzat iz kazahstanskog polja Karachaganak, uz vlastita naftna i plinska polja u Orenburgu.
Prema regionalnom guverneru Jevgeniju Solncevu, napadi dronova zapalili su radionicu u tvornici i oštetili dio nje. Kazahstansko ministarstvo energetike u nedjelju je priopćilo, pozivajući se na obavijest Gazproma, da postrojenje privremeno nije u mogućnosti prerađivati plin podrijetlom iz Kazahstana, “zbog izvanredne situacije nakon napada drona”.
Glavni stožer Ukrajine rekao je u priopćenju u nedjelju da je u tvornici Orenburg izbio “požar velikih razmjera” i da je oštećena jedna od jedinica za obradu i pročišćavanje plina.
Kijev je posljednjih mjeseci pojačao napade na ruske energetske objekte za koje kaže da financiraju i izravno potiču ratne napore Moskve.
Modificirane ruske bombe
U međuvremenu, ukrajinski tužitelji tvrde da Moskva modificira svoje smrtonosne bombe navođene iz zraka kako bi pogađala civile dublje u Ukrajini. Lokalne vlasti u Harkovu priopćile su da je Rusija prvi put napala stambenu četvrt koristeći novu zračnu bombu na raketni pogon.
Ured regionalnog tužitelja u Harkovu rekao je u priopćenju da je Rusija koristila oružje zvano UMPB-5R, koje može prijeći do 130 kilometara (80 milja), u napadu na grad Lozava u subotu poslijepodne. Grad se nalazi 150 kilometara (93 milje) južno od Kharkiva, što je znatna udaljenost za let oružja.
Rusija je nastavila s udarima na druge dijelove Ukrajine bliže liniji bojišnice. U regiji Dnjepropetrovsk, najmanje 11 ljudi je ozlijeđeno nakon što su ruske bespilotne letjelice pogodile područje Shakhtarske. Oštećeno je najmanje 14 peterokatnica i trgovina, rekao je vršitelj dužnosti regionalnog guvernera Vladyslav Haivanenko.
Ukrajinski Glavni stožer također je tvrdio da je odvojeni napad dronom pogodio rusku rafineriju nafte Novokuibyshevsk, u regiji Samare u blizini Orenburga, izazvavši požar i oštetivši njezine glavne rafinerije.
Postrojenje u Novokuibyshevsku, kojim upravlja ruska plinska kompanija Rosneft, ima godišnji kapacitet od 4,9 milijuna tona i proizvodi preko 20 vrsta proizvoda na bazi nafte. Ruske vlasti nisu odmah priznale ukrajinsku tvrdnju niti su razgovarale o bilo kakvoj šteti.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u priopćenju rano u nedjelju da su njegove snage protuzračne obrane tijekom noći oborile 45 ukrajinskih bespilotnih letjelica, uključujući 12 iznad regije Samare, jednu iznad regije Orenburg i 11 iznad regije Saratov u susjedstvu Samare.
S druge strane, ukrajinske zračne snage izvijestile su u nedjelju da je Rusija tijekom noći lansirala 62 bespilotne letjelice na teritorij Ukrajine. Rečeno je da je njih 40 oboreno ili skrenulo s kursa zbog elektroničkog ometanja.
Trump kaže da će se Ukrajina možda morati odreći zemlje za mir
Činilo se da se Trump povukao u smjeru pritiska na Ukrajinu da odustane od ponovnog preuzimanja zemlje koju je izgubila od Rusije, u zamjenu za kraj agresije Moskve.
Upitan u intervjuu za Fox News u četvrtak bi li ruski predsjednik Vladimir Putin bio otvoren za okončanje rata “bez uzimanja značajne imovine od Ukrajine”, Trump je odgovorio: “Pa, on će poduzeti nešto.”
“Potukli su se i on ima mnogo imovine. Osvojio je određenu imovinu”, rekao je Trump. “Mi smo jedina nacija koja uđe, dobije rat i onda ode.”
Intervju je emitiran u nedjelju na Fox Newsu “Sunday Morning Futures”, ali je obavljen prije nego što je Trump prošlog tjedna razgovarao s Putinom i Zelenskim.
Komentari su predstavljali još jednu promjenu stajališta američkog čelnika o ratu. Posljednjih tjedana Trump je pokazao rastuću nestrpljivost prema Putinu i izrazio veću otvorenost za pomoć Ukrajini da dobije rat.
U intervjuu od četvrtka, bio je neobavezan u pogledu slanja Tomahawk projektila koje je Ukrajina zatražila, rekavši da “gledam na to”, ali je izrazio zabrinutost zbog iscrpljivanja američkih zaliha oružja.
“Potrebni smo i za sebe”, rekao je Trump. “Ne možemo dati sve svoje oružje Ukrajini. Jednostavno to ne možemo učiniti.”
Rusi i Ukrajinci koje je prošli tjedan intervjuirao Associated Press izrazili su nadu u napredak na nadolazećem summitu između Trumpa i Putina u Budimpešti, u Mađarskoj, ali su rekli da ne očekuju veći napredak.
Dvojica čelnika dogovorila su se u telefonskom razgovoru u četvrtak da će se sastati u nadolazećim tjednima, prema Trumpu, koji je također sjedio sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak.
Suprotno nadama Kijeva, Trump se nakon tog sastanka nije obvezao opskrbiti tomahawkom. Projektili bi bili oružje najvećeg dometa u ukrajinskom arsenalu i omogućili bi joj da precizno pogodi ciljeve duboko u Rusiji, uključujući Moskvu.
Isporuke tomahawka mogle bi poslužiti kao poluga za guranje Kremlja u pregovore, kažu analitičari, nakon što je Trump izrazio frustraciju zbog Putinova odbijanja da odstupi od ključnih aspekata mogućeg mirovnog sporazuma.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o ratu u Ukrajini na https://apnews.com/hub/russia-ukraine
