U Ukrajini je evidentan proces pronalaženja krivca zbog toga kako su nuklearna postrojenja ove zime ostala izložena ruskom bombardiranju, što je zemlju dovelo na rub nestanka struje. U središtu pažnje su ukrajinska državna tvrtka za atomsku energiju Energoatom i ministar energetike German Galuščenko, koji su optuženi da nisu osigurali da nuklearni sektor bude adekvatno pripremljen za ruske napade tijekom niskih temperatura.
Stručnjaci i brojni ukrajinski zakonodavci kažu da je tvrtka mjesecima činila malo da zaštiti svoje nuklearne objekte unatoč izričitim naredbama ukrajinske vlade i promjenama politike koje su oslobodile novac u tu svrhu. Galuščenko, dodaju, nije uspio pritisnuti kompaniju da to i učini.
Proširenje elektrana umjesto zaštita postojećih?
Umjesto toga, Energoatom se zalagao za proširenje nove nuklearne elektrane za koju mnogi zastupnici tvrde da ne čini ništa kako bi ostala upaljena. Ovo pitanje je trenutno vrlo aktivno u Ukrajini. Nuklearna postrojenja trenutno daju najveći dio električne energije u zemlji nakon što su mjeseci ruskog bombardiranja razorili veći dio energetskog sustava. Situacija je ostavila Ukrajinu opasno blizu katastrofalnog prekida opskrbom tijekom zime. Već u studenom zemlja je morala smanjiti proizvodnju u jednoj od svojih nuklearnih elektrana zbog velikih raketnih napada. Kijevske obavještajne službe mjesecima su upozoravale da će Rusija vjerojatno narediti nove napade na kritičnu nuklearnu infrastrukturu.
Kašnjenje u zaštiti atomskih postrojenja je “teško objašnjivo”, rekla je Anastasija Radina, zastupnica iz stranke Sluga naroda predsjednika Volodimira Zelenskog, koja predsjeda ukrajinskim parlamentarnim odborom za borbu protiv korupcije. U međuvremenu, projekt nuklearnog širenja je “smiješan”, dodala je. Radina je rekla da će podržati parlamentarnu istragu o kašnjenju. “To je legitimno pitanje”, rekla je Radina. “Što si radio cijelo ovo vrijeme?”
S druge strane, Galuščenko je oštro zanijekao da Energoatom nije izgradio dovoljnu zaštitu. “Ono što je bilo potrebno je zaštićeno”, rekao je za Politico. Energoatom nije odgovorio na višestruke upite za komentar.
Tri nuklearne elektrane donose 60% struje
Nedovoljno pripremljena, Ukrajina se suočava s najtežom zimom od sveobuhvatne ruske invazije prije gotovo tri godine. Valovi ruskih zračnih napada desetkovali su mnoge elektrane na ugljen u zemlji, dok je njena najveća nuklearna elektrana, Zaporožje, pod okupacijom. Zbog toga se Kijev uvelike oslanja na svoja tri preostala nuklearna postrojenja – Hmjelnicki, Rivne i Pivdenoukrainsk – koji zajedno sada daju 60 posto električne energije u Ukrajini.
Stručnjaci kažu da bi bilo relativno lako prisiliti te elektrane da se zatvore ako bi Moskva ciljala na infrastrukturu u blizini reaktora, poput otvorenih distribucijskih uređaja i rasklopnih uređaja – koji kontroliraju opremu i reguliraju protok električne energije između elektrane i mreže. Takvi udari mogli bi uzrokovati sveobuhvatne nestanke struje do 20 sati dok se infrastruktura ne popravi.
Međutim, mjesecima je Energoatom učinio malo da riješi te zabrinutosti, tvrde oni. Iako su ruski zračni napadi prisilili na privremena gašenja reaktora još u jesen 2022., tvrtka je u svom financijskom izvješću za 2023. rekla da njeni prioriteti izgradnje uključuju dvije nove energetske jedinice u hidroelektrani i popravak željezničke pruge. Temeljna pretpostavka iza tih planova, tvrdila je, bila je da “vojne akcije… neće uzrokovati fizičku štetu” nuklearnim postrojenjima.
Prema Juriju Nikolovu, istraživačkom novinaru i borcu za borbu protiv korupcije koji pomno prati ukrajinska državna poduzeća, to pokazuje da se “Energoatom jednostavno nije želio uključiti u složenu izgradnju odgovarajuće zaštite jer se nadao da Putin ne bi pucao na opremu u blizini nuklearnih elektrana”.
Što se čekalo?
Prošlog ožujka, međutim, ukrajinska vlada naredila je svim energetskim tvrtkama u državnom vlasništvu da počnu graditi zaštitu oko svoje kritične infrastrukture. Dok upute ostaju djelomično povjerljive, proces bi obično uključivao vreće s pijeskom i metalne kaveze za zaštitu opreme od krhotina iz zračnog napada, zajedno sa čvršćim betonskim školjkama za izolaciju od napada projektila. To je proces koji su druge tvrtke, poput operatera mreže Ukrenergo, dugo slijedile.
Ali Energoatom je čekao do kraja rujna – šest mjeseci kasnije – da izda svoje prve ugovore o nabavi robusnije zaštitne opreme, rekao je Oleksandr Harčenko, voditelj istraživačkog centra Energy Industry Research Center. One su uključivale betonske strukture, vjerojatno dizajnirane za oblaganje otvorenih distribucijskih sustava u blizini reaktora. Nije bilo razloga za to kašnjenje, rekao je. Sada, budući da se završetak radova očekuje kasnije ove godine, elektrane “nemaju obrane” ove zime, dodao je.
Galuščenko je za Politico rekao da je državna nuklearna tvrtka naručila zaštitu izvan sustava javnih ugovora i da su se rujanski ugovori odnosili na “dodatnu izgradnju” izvan onoga što je potrebno. Također je rekao da je uvjerio UN-ovo tijelo za promatranje atomske energije, Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, da pošalje redovite patrole za ispitivanje nuklearne infrastrukture.
Ukrajinska vlada također je gotovo udvostručila tarife za električnu energiju prošlog lipnja kako bi pomogla u financiranju popravaka kritične infrastrukture, istovremeno ublažavajući obveze Energoatoma za subvencioniranje računa kućanstava, rekao je Andrij Županin, zastupnik iz ukrajinske vladajuće stranke i zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za energiju. Taj bi potez mogao rezultirati uštedom do 900 milijuna eura za Energoatom, rekao je, omogućujući tvrtki da ostvari dobit za 2024. godinu.
U međuvremenu, tvrtka se zalagala za proširenje nuklearne elektrane Hmjelnicki u zapadnoj Ukrajini. Izgradnja dodatnih reaktora ondje bi vjerojatno koštala “više od 10 milijardi eura” i trebalo bi “više od osam godina” da se dovrši ako bude odobreno, rekao je analitičar Harčenko. To “nije održiv” projekt u ratnim uvjetima, dodao je.
Prijedlog zakona kojim se odobrava proširenje elektrane još uvijek čami nakon mjeseci rasprave u parlamentu. Zastupnici u odboru za energetiku konačno su prošli tjedan usvojili djelomičnu verziju zakona – iako se cjelokupni projekt proširenja još uvijek suočava s teškom borbom za osvajanje glasova zastupnika.
Veze i vezice
Izloženi reaktori također izazivaju pojačanu pozornost ukrajinskog ministra energetike Germana Galuščenka. Ministar ima malu kontrolu nad odlukama državne tvrtke, čije su dionice u vlasništvu ukrajinskog ministarstva gospodarstva. Ali s obzirom na to da je Galuščenko bio potpredsjednik u tvrtki prije nego što je postao ministar, “nije nikakva tajna za svakoga tko radi u energetskoj industriji kakva je priroda njihovog odnosa danas”, rekao je analitičar Harčenko.
“Energoatom nikada neće učiniti ništa bez odobrenja ministra”, rekao je i dodao: “On je apsolutno… dio tima Energoatoma.” Galuščenko je zanijekao da ima neslužbene veze s tvrtkom, dodajući da su takve tvrdnje dio ciljane kampanje koju “plaćaju oligarsi” da ga svrgnu s vlasti. Dok Energoatom mjesecima nije poduzeo nikakav javni potez da zaštiti svoju infrastrukturu, Galuščenko je osporavao ideju da bi nuklearna infrastruktura Ukrajine mogla biti ranjiva na napad.
Na privatnom sastanku s energetskim stručnjacima prošlog kolovoza, ministar je priznao da Energoatom nije izgradio zaštitne strukture oko svojih rasklopnih uređaja. Ali “Rusi ih neće granatirati”, rekao je, prema osobi koja je bila prisutna u prostoriji, kojoj je odobrena anonimnost kako bi iskreno govorila o raspravi iza zatvorenih vrata. Galuščenko je rekao da su ga stručnjaci “pogrešno shvatili”, ali je priznao da je rizik za ukrajinsku nuklearnu infrastrukturu postao očitiji nakon što je Rusija počela gađati podstanice kasnije tog istog mjeseca.
Sve glasnije kritike
Zatim je u rujnu Ukrajina izašla u javnost s obavještajnim podacima koji pokazuju da Moskva sprema napad na njezine reaktore. Nekoliko sati nakon tog upozorenja, Galuščenko je poslao pismo bivšem šefu EU za energetiku, Kadriju Simsonu, moleći Bruxelles da podrži Ukrajinu u obrani njezinih nuklearnih postrojenja. “Prekid normalnih radnih uvjeta predstavlja stvarnu i ozbiljnu štetu životu i zdravlju civilnog stanovništva Ukrajine”, rekao je u pismu poslanom 21. rujna. “Dopustite da vas podsjetim da ova prijetnja nije nova u arsenalu ruskog terora”, poručio je tada.
Sljedeći tjedan Zelenski je održao govor na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, potvrdivši obavještajna izvješća. “Svaka raketa ili napad dronom, svaki kritični incident u energetskom sustavu mogao bi dovesti do nuklearne katastrofe”, rekao je. Što se tiče Galuščenka, ozbiljan incident mogao bi ga izgurati s posla.
Neki oporbeni zastupnici već su vidjeli dovoljno, pokrenuvši postupak za smjenu Galuščenka zbog “sustavne korupcije u energetskom sektoru” i “neuspjeha u zaštiti dijelova energetske infrastrukture” ranije ovog mjeseca. Iako je malo vjerojatno da će ova akcija prikupiti dovoljno podrške da bi uspjela, zastupnici iz Galuščenkove vlastite vladajuće stranke baš i ne žure u njegovu obranu. “Logično” je da Galuščenko i glavni izvršni direktor Energoatoma Petro Kotin daju ostavke ako zračni napadi Moskve isključe bilo koji nuklearni reaktor zbog neuspjeha izgradnje betonske zaštite oko opreme poput rasklopnih uređaja, rekao je Županin, zamjenik predsjednika energetskog odbora. “Ako ne možete obavljati zadatak ili kao dio vlade ili kao izvršni direktor tvrtke,” naglasio je, “dioničari bi trebali doći i otpustiti vas”.
Zima dolazi: Ukrajinska energetska tvrtka upozorava građane
