Ukrajinski rat najnovije: Sjeverna Koreja je rekla da je poslala Rusiju 20.000 kontejnera municije kako bi pomogla Putinovim ratnim naporima

Rusija je optužila Srbiju za izvoz oružja u Ukrajinu, rekavši da je to ubod u leđa od svog dugogodišnjeg slavenskog saveznika.

“Srpska obrambena poduzeća, suprotno” neutralnosti “koju je službeni Beograd proglasio, nastavljaju opskrbiti municiju Kijevu”, navodi se u izjavi Ruska inozemna obavještajna služba, SVR.

Srbijski populistički predsjednik Aleksandar Vucić rekao je državnoj RTS televiziji da je nedavno razgovarao o pitanju izvoza oružja u Ukrajinu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je dogovoreno da dvije zemlje formiraju “radnu skupinu” kako bi utvrdile kako oružje koje je stvorilo naravnice dosegnule su Ukraijanske fronte.

Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno ne planira razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov.

Gospodin Trump posljednjih je dana pokazao sve veću frustraciju s gospodinom Putinom, upozoravajući u utorak da se ruski vođa “igrao s vatrom” odbijajući sudjelovati u razgovorima o prekidu vatre s Kijevom dok su njegove snage ostvarile dobitke na bojnom polju.

Kao odgovor na primjedbe g. Trumpa, Kremlj je rekao da predsjednik Putin prioritet na ruske nacionalne interese prije svega.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je ruski prijedlog da se 2. lipnja održao još jedan krug mirovnih pregovora s Ukrajinom u Istanbulu u Istanbulu, podigao nade Ankare za mir.

U razgovoru s novinarima na letu iz Azerbejdžana, g. Erdogan rekao je da je Ankara u kontaktu s obje zemlje, a nedavni zamah u mirovnim naporima bio je prilika za postizanje trajnog mira.

“Put do rezolucije prolazi kroz više dijaloga, više diplomacije. Koristimo svu našu diplomatsku moć i potencijal za mir”, citirao ga je jučer od strane svog ureda.

Član NATO -a Turska održava dobre odnose s obje strane od početka rata. U ožujku 2022. bio je domaćin početnog kruga mirovnih pregovora – mjesec dana nakon ruske invazije na svog susjeda – i opet 16. svibnja, prvi izravni sastanak Moskve i Kija u tri godine.

Rusija je pod sve većim pritiskom da postigne primirje, a dok se delegati iz Moskve i Kija ovog mjeseca nisu složili oko jednog u Istanbulu, pristali su trgovati 1.000 ratnih zarobljenika i podijeliti svoje stavove o konturama primirja.

Njemačka bi ove godine mogla poslati svoje rakete dugog Bika u Ukrajinu, rekao je kancelar Friedrich Merz, potez koji će pomoći da Kijev uđe duboko u ruski teritorij.

Berlin se obvezao da će u srijedu povećati vojnu potporu Ukrajini tijekom sastanka između g. Merza i Volodymyra Zelenskog, u kojem je bivši obećala novu vojnu pomoć u vrijednosti od 5 milijardi eura (4,2 milijarde funti).

Gospodin Merz nije spomenuo rakete Bika jer je najavio povećanje podrške za Kijev – ali kasnije se to pitanje bavio kada je govorio na njemačkoj TV -u.

SAD su rekli da bi Vladimir Putin trebao preuzeti prijedlog Washingtona za sporazum o prekidu vatre jer je to bio “najbolji mogući ishod” u Moskvi.

Govoreći u Vijeću sigurnosti UN-a, SAD je priopćio kako želi da Rusija pristane na sveobuhvatnu 30-dnevnu, zračnu, morsku i kritičnu infrastrukturu.

“Želimo surađivati ​​s Rusijom, uključujući ovu mirovnu inicijativu i ekonomski paket. Ne postoji vojno rješenje za ovaj sukob”, rekao je vršilac dužnosti zamjenika američkog veleposlanika John Kelley za Vijeće sigurnosti.

“Dogovor u ponudi sada je najbolji mogući ishod Rusije. Predsjednik Putin trebao bi preuzeti posao.”

Gospodin Kelley rekao je da je prvi američki korak bio iznijeti prijedlog za neposredni, bezuvjetni i sveobuhvatni primirje, koji je Ukrajina prihvatila čekajući ruski sporazum.

“Od tada pozivamo Rusiju da prihvati prekid vatre”, rekao je.

“Ako Rusija donese pogrešnu odluku da nastavi ovaj katastrofalni rat, Sjedinjene Države će morati razmotriti odstupanje od naših pregovaračkih napora kako bi okončali ovaj sukob”, upozorio je, dodajući da bi Washington mogao nametnuti i daljnje sankcije Rusiji.

Prvi krug izravnih razgovora između Rusije i Ukrajine 16. svibnja nije uspio postići sporazum o primirju – za koji je Moskvu rekao da je nemoguće postići prije nego što su određeni uvjeti ispunjeni.

Ukrajinski dronovi pokrenuli su noćni napad na rusku regiju Zapadnog Kurka, oštećujući bolnice i stambene zgrade i ozlijeđujući barem jednu osobu, rekao je regionalni guverner rano jutros.

U regiji Kursk, gdje ruska vojska kaže da su ukrajinske snage koje su prošlog kolovoza izbacile upad, guverner Alexander Khinshtein rekao je da su ukrajinski bespilotne letjelice progutale glavnom gradu, također zvanom Kursk.

“Fragmenti bespilotnih letjelica oštetili su gradsku bolnicu br. “Pad fragmenti dronova također su oštetili visoke stambene zgrade.”

Ukrajinska vojska kaže da njegove snage ostaju aktivne u malim područjima regije Kurka.

Preko granice u ukrajinskoj regiji Sumy, regionalni guverner izvijestio je o svježim borbama u selima u blizini granice gdje je Rusija oduzela teritorij. Kazao je da različita područja u njegovoj regiji neprestano mijenjaju ruke.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da želi stvoriti tampon zonu u Sumyju, koja je prošle godine korištena za pokretanje upada Ukrajine u Kursk.

Dronovi optičkih vlakana postali su posljednje oružje rata koje su koristile ukrajinske trupe protiv ruskih osvajača.

Spool dugačak deseci tisuća metara postavljen je na dno bespilotne letjelice, s fizičkim optičkim kabelom pričvršćenim na kontroler.

“Video i upravljački signal prenosi se na bespilotnu letjelicu kroz kabel, a ne putem radio frekvencija”, objasnio je BBC -u s inženjerom bespilotne letjelice sa 68. jajaškom brigadom.

“To znači da ga elektronički presretači ne mogu zaglaviti.”

Venia, pilot bespilotnih letjelica, objasnila je emiteru da se dronovi mogu koristiti na skučenim i nižim mjestima. Dronovi mogu ući u kuću i, na primjer, potražiti ciljeve iznutra.

Rusija je počela koristiti dronove prije njih, dodala je Venia.

No, nakon ponude izbio je rat riječi, a Kijev je optužio Moskvu da nije uspio poslati memorandum koji je iznio prijedloge za budući primirje – nešto što kaže da je dogovoreno tijekom prethodnih razgovora.

Posljednji red dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump izdao dvotjedni rok za Vladimira Putina kako bi pokazao da zapravo želi okončati rat koji je započeo prije tri godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelensky optužio je Rusiju da se uključi u “još jednu obmanu” ne uspijevajući predati svoj prijedlog za mirovne nagodbe prije potencijalnog sastanka između dužnosnika iz dviju zemalja sljedećeg tjedna.

“Ukrajina ga nije dobila. Naši partneri nisu ga primili. Čak ni Turska, koja je bila domaćin prvog sastanka, nije dobila novi dnevni red”, rekao je gospodin Zelensky.

“Unatoč obećanjima o suprotnom, prije svega Sjedinjenim Američkim Državama, predsjedniku Trumpu: još jednoj ruskoj obmani.”

Moskva je u ponedjeljak predložila drugi krug izravnih mirovnih pregovora s Ukrajinom u Istanbulu, dva tjedna nakon što slični pregovori nisu uspjeli uroditi plodom.

Kyiv kaže da je memorandum trebao slijediti te razgovore.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kaže da je Moskva sastavila memorandum i da će ga predstaviti na sljedećim izravnim razgovorima, dodajući da Kiyiv u ponedjeljak nije odgovorio na ponudu razgovora.

Ruska delegacija u drugom krugu razgovora s Ukrajinom u Turskom Istanbulu bit će ista kao i za prvi krug, novinska agencija TASS citirala je glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

Rusija je u ponedjeljak predložila sljedeću rundu izravnih razgovora s Ukrajinom u Istanbulu.

Ruska delegacija za prvi krug održana u Istanbulu 16. svibnja uključivala je savjetnika predsjednika, vrhunskog diplomata i visokih vojnih i obavještajnih službenika.