Ukrajinsko-ruski rat uživo: Trump kaže ‘jake riječi’ razmijenjene u razgovoru s europskim čelnicima

Plan Donalda Trumpa za mir u Ukrajini uključuje prijedloge za obnovu ruskih energetskih tokova u Europu, velika američka ulaganja u ruske rijetke zemlje i energiju te korištenje zamrznute ruske državne imovine, izvijestio je Wall Street Journal.

Planovi su detaljno navedeni u dodacima mirovnim prijedlozima predanim europskim kolegama proteklih tjedana, izvijestio je WSJ.

Trumpov mirovni prijedlog uključuje plan za američke financijske tvrtke i druge tvrtke da iskoriste 200 milijardi dolara zamrznute ruske suverene imovine za projekte u Ukrajini, uključujući veliki novi podatkovni centar koji pokreće nuklearna elektrana Zaporizhzhia koju sada kontroliraju ruske snage, pišu novine.

Također je ponudio da će američke tvrtke ulagati u ruske strateške sektore kao što su vađenje rijetkih zemalja i bušenje nafte na Arktiku, dok će ruski energetski tokovi prema zapadnoj Europi i svijetu biti obnovljeni, dodaje se.

List navodi da je jedan neidentificirani europski dužnosnik usporedio predložene američko-ruske energetske sporazume s ekonomskom verzijom konferencije u Jalti iz 1945. godine.

Kombinacija čimbenika dovela je do smanjenja dotoka vojne pomoći Ukrajini ove godine u vrijeme kada Rusija pojačava svoje ratne napore.

Primarna među njima je odluka Trumpove administracije da prekine opskrbu Kijeva osim ako ih ne plate druge zemlje NATO-a.

Europska pomoć se nastavila, ali ti su tokovi više nedosljedni i značajno se razlikuju diljem kontinenta.

Strana vojna pomoć Ukrajini naglo je pala tijekom ljeta, a taj se trend nastavio tijekom rujna i listopada, objavilo je jučer njemačko tijelo koje prati međunarodnu pomoć Ukrajini.

Prosječna godišnja pomoć, koju uglavnom pružaju SAD i Europa, iznosila je oko 41,6 milijardi eura (48,4 milijarde dolara) između 2022. i 2024. Ali do sada je ove godine Ukrajina primila samo 32,5 milijardi eura (37,8 milijardi dolara), objavio je Institut Kiel.

Ove su godine Danska, Finska, Norveška i Švedska znatno povećale svoju pomoć Ukrajini, dok je Njemačka gotovo utrostručila svoja prosječna mjesečna izdvajanja, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo više su nego udvostručile svoje doprinose, objavio je Institut Kiel.

S druge strane, navodi se, Španjolska nije zabilježila novu vojnu pomoć Kijevu 2025., dok je Italija smanjila svoje niske doprinose za 15 posto u usporedbi s razdobljem 2022.-2024.

Donald Trump kaže da su on i europski čelnici razmijenili “prilično oštre riječi” tijekom poziva raspravljajući o njegovom prijedlogu da se okonča rat u Ukrajini.

Sir Keir Starmer, francuski Emmanuel Macron i njemački Friedrich Merz razgovarali su s Trumpom kasno u srijedu i nakon toga rekli da je to “kritičan trenutak za Ukrajinu, njezin narod i za zajedničku sigurnost diljem euroatlantske regije”.

Trump je također rekao da ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky “mora biti realan” u pogledu stajališta svoje zemlje o mirovnom planu i rekao da će SAD “donijeti odluku ovisno o tome s čime se vrate”.

Dok raste napetost oko američkog prisilnog pritiska na nagodbu, čelnici Njemačke, Britanije i Francuske razgovarali su s Trumpom telefonom i zatražili sastanak ovog vikenda sa SAD-om i Ukrajinom.

Cilj Washingtona o brzom kompromisu za zaustavljanje borbi koje su uslijedile nakon ruske invazije punog opsega 2022. smanjuje Kijevu prostor za manevre.

Zelenski hoda po žici između obrane ukrajinskih interesa i pokazivanja Trumpu da je spreman na kompromis, iako Moskva ne pokazuje javni znak da odustaje od svojih zahtjeva.

Donald Trump je Volodimiru Zelenskom rekao da Ukrajina ima vremena do Božića da prihvati njegov dogovor o okončanju rata s Rusijom.

Najnoviji rok prenijeli su ukrajinskom predsjedniku Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner tijekom dvosatnog telefonskog razgovora, izvijestili su The Telegraph.

Trumpova administracija nastavila je svoje napore da izvrši pritisak na Ukrajinu da ustupi teritorij Rusiji u zamjenu za nedefinirana sigurnosna jamstva, citirali su ukrajinski dužnosnici.

Ukrajinski pregovarači rekli su da se osjećaju kao da im Washington nije ponudio dovoljno detalja o mogućim sigurnosnim jamstvima kako bi mogli odlučiti o pitanju odustajanja od teritorija, o čemu su uvijek držali da se u mirovnim pregovorima ne pregovara.

Ruska uprava za civilno zrakoplovstvo Rosaviatsia priopćila je da su operacije obustavljene u svim zračnim lukama u području Moskve.

Najmanje 31 bespilotna letjelica na putu za Moskvu oborena je u srijedu navečer i tijekom noći, rekao je gradonačelnik grada.

Zračna luka Pulkovo u Sankt Peterburgu, drugom po veličini gradu u Rusiji, objavila je na Telegramu da prima letove koji su preusmjereni iz glavnog grada.

Nekoliko zračnih luka u središnjoj Rusiji također je obustavilo dolaske i odlaske.

Ruska protuzračna obrana oborila je najmanje 31 bespilotnu letjelicu na putu za Moskvu u srijedu navečer i tijekom noći, rekao je gradonačelnik grada.

Dronovi su oboreni u razdoblju od oko tri i pol sata, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanin. Jedna je bespilotna letjelica oborena poslijepodne, rekao je.

Sobyanin je rekao da su hitne ekipe poslane da ispitaju krhotine na tlu. Nije dao naznake o bilo kakvoj šteti ili ozlijeđenima.

Moskva obično samo potvrđuje koliko je ukrajinskih dronova oborila, a ne daje ukupan broj ispaljenih.

Ministarstvo obrane imenovalo je britanskog vojnika ubijenog na dužnosti u Ukrajini.

Narednik George Hooley, 28, iz padobranske pukovnije, poginuo je u “tragičnoj nesreći” dok je promatrao ukrajinske snage kako testiraju novu obrambenu sposobnost u utorak ujutro.

Odajući počast na pitanjima premijera u srijedu, Sir Keir Starmer rekao je: „Narednik Hooley ozlijeđen je u tragičnoj nesreći daleko od prve linije dok je promatrao ukrajinske snage kako testiraju novu obrambenu sposobnost.

“Njegov je život bio pun hrabrosti i odlučnosti. Služio je našoj zemlji s čašću i odlikom diljem svijeta u cilju slobode i demokracije, uključujući i dio malog broja britanskog osoblja u Ukrajini.”

Jučer se dogodio ruski mehanizirani napad unutar istočnog grada Pokrovsk, priopćila je kijevska vojska.

“Rusi su koristili oklopna vozila, automobile i motocikle. Konvoji su se pokušali probiti s juga na sjeverni dio grada”, rekao je 7. ukrajinski korpus za brzi odgovor u priopćenju o napadu u srijedu ujutro.

Dolazi kao dio kampanje Moskve da zauzme cijelu industrijsku regiju Donbas, u kojoj su se ruske trupe mjesecima probijale u malim pješačkim skupinama kako bi zauzele nekadašnje logističko središte.

Rusija je tvrdila da ima punu kontrolu nad Pokrovskom, ali Kijev tvrdi da drži sjeverni dio grada, gdje su bjesnile žestoke urbane bitke.