Ukrajinu su žestoko izigrali i prevarili: Imali su moćan ‘penicilin’ za Ruse, a onda su ga samo predali

Raspadom Sovjetskog Saveza četiri republike završile su s nuklearnim naoružanjem u svojim granicama. Ovo je predstavljalo veliki politički i potencijalni sigurnosni problem, no na koncu su sve predale svoje oružje Rusiji. Tadašnje ukrajinske vlasti bojale su se da će Rusija htjeti silom vratiti oružje, dok su zapadne snage strahovale da će se teroristi i kriminalci domoći nuklearnih glava. Nakon što je Ukrajina počela prodavati balističke glave Iranu 1992. godine, pojavio se pritisak međunarodne zajednice kako da se riješi ovaj problem.

Takozvani Budimpeštanski memorandum riješio je zapete nuklearne glave. Njega su potpisale Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija i Sjedinjene Američke Države 5. veljače 1994. godine. Točnije, uradili su to: Bill Clinton, Boris Jelcin i Leonid Kravčuk. Prema ovom memorandumu, Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja te pristupila Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja. Radilo se o čak 176 međukontinentalnih projektila (ICBM), oko 1240 nuklearnih bojnih glava i preko čak 3000 taktičkih nuklearnih oružja što je u tom trenutku Ukrajinu činilo trećom vojnom silom svijeta.

Zauzvrat predaji oružja, tri sile su obećale da će poštovati ukrajinsku neovisnost u njezinim trenutnim granicama te izbjegavati korištenje sile ili ekonomskog pritiska na Ukrajinu, a ukoliko se nuklearno oružje upotrijebi protiv Ukrajine, potpisnice će tražiti akciju Sigurnosnog vijeća Ujedinjenih naroda. Ovaj sporazum aktiviran je 2014. godine kada je Ukrajina krajem euromajdan revolucije, nakon ruske intervencije na Krimu. zatražila poštivanje odredbi memoranduma.

Pali bez ispaljenog metka

“Bez ikakvog razloga smo se odrekli naše moći”, izjavio je za The New York Times Andrij Zahorodniuk, bivši ministar obrane Ukrajine. Komentirajući sigurnosne garancije koje je Ukrajina dobila u zamjenu za nuklearno oružje Zahorodniuk kaže: “Sada svaki put kad nam netko ponudi da potpišemo komad papira, odgovor je: ‘Puno vam hvala. Već smo ranije imali nešto takvo.’” Neki zapadni analitičari smatraju da trenutno raspoloženje u Ukrajini ima tendenciju romantiziranja atomske prošlosti.

“Bit je u tome da smo imali oružje, odrekli ga se, a pogledajte što se sada događa”, kazala je Mariana Budjerin, profesorica ukrajinskog podrijetla sa Sveučilišta Harvard. “Na političkoj razini ne vidim kretanje u smjeru preispitivanja razoružanja. Ali, među narodom, ta se priča često pojavljuje. Žal za predanim oružjem, razočaranost zbog nepravde koja nam se nanosi”, kazala je Budjerin. No, prvi predsjednik Ukrajine, Leonid Kravčuk, ne dijeli žal za oružjem. Godinama nakon budimpeštanskog sporazuma, u razgovoru za Deutsche Welle, Kravčuk ističe da je ukrajinski nuklearni arsenal bio tek privid.

“Svi kontrolni sustavi bili su u Rusiji, takozvani ‘crni kovčeg’ s tipkom za atomski napad bio je kod (tadašnjeg) ruskog predsjednika Borisa Jeljcina’, objasnio je Kravčuk, dodavši da je Ukrajina mogla zadržati to atomsko oružje, ali bi cijena bila golema. Rakete su se proizvodile u Ukrajini, u Dnjepropetrovsku, ali ne i atomske bojeve glave. Tvrdio je tada da bi vlastita proizvodnja i održavanje bili previše skupi. “To bi nas koštalo 65 milijardi američkih dolara, a državna blagajna je bila prazna”, naveo je bivši predsjednik Ukrajine.

Žal za oružjem

Volodimir Tolubko, nekadašnji zapovjednik nuklearne baze, tadašnji zastupnik u ukrajinskom parlamentu tvrdio je da se Ukrajina nikad ne treba odreći svog nuklearnog naoružanja. U travnju 1992. godine je u parlamentu kazao da je bilo “romantičarski i preuranjeno”za Ukrajinu da se proglasi nenuklearnom državom, piše njujorški Times. Smatrao je da je trebalo zadržati barem jedan dio bojevih glava dalekog dometa. Preostali projektili bili bi dovoljni da se odvrati bilo kojeg agresora.

S druge strane, prvi čovjek Ukrajine, bivši predsjednik Kravčuk naglašava kako je tih 90.ih Zapad prijetio Ukrajini izolacijom ako ne pristane odreći se nuklearnih bojnih glava, jer su, kako kaže, “rakete bile prije svega usmjerene na zemlje NATO-a i, naravno, same Sjedinjene Američke Države”. “Sve u svemu, uklanjanje atomskog oružja s njenog teritorija i međunarodno jamstvo za sigurnost Ukrajine bilo je ‘jedino moguće rješenje”, rekao je tadašnji ukrajinski predsjednik Kravčuk za Deutsche Welle.

Lukašenko optužio visoke dužnosnike da žele rat u Ukrajini: ‘Njima je dobro dok se oni ubijaju’

Danas će se mnogi Ukrajinci sigurno zapitati je li taj potez bio baš najmudriji jer nuklearnog arsenala više odavno nema, a nema ni sigurnosti.