Državna proračunska ulaganja u istraživanje i razvoj (GBARD) na razini Europske unije lani su porasla 5,3 posto, na 123,6 milijardi eura, odnosno 0,73 posto BDP-a.
U Hrvatskoj, pokazuje privremena europska statistika, javna su ulaganja u R&D neznatno povećana i ispod su europskog prosjeka – sa 0,65 posto 2022. na 0,66 posto BDP-a lani, iliti sa 445 na 502 milijuna eura.
Države koje ulažu najviše iznose javnog novca u istraživanje i razvoj su Luksemburg, Danska, Njemačka i Nizozemska.
Najmanje ulažu Rumunjska, Bugarska i Mađarska. Hrvatska je po javnim izdvajanjima za aktivnosti koje doprinose većoj konkurentnost ekonomije na 17. mjestu među državama članicama EU-a.
Statistika javnih ulaganja u R&D otkriva i drugu važnu informaciju – kamo država usmjerava svoj novac i što potiče. Najviše javnog novca za aktivnosti istraživanja i razvoja odlazi sveučilištima za opće unaprjeđenje znanja.
Ukupno 90 posto. Na razini EU za ovo područje odlazi 52 posto javnog novca. Zanimljivo, Hrvatska je lani za R&D aktivnosti u području industrijske proizvodnje i tehnologije izdvojila tek 0,65 posto ukupnih javnih R&D ulaganja.
Na EU razini, u ovaj se sektoru ulaže znatno više – gotovo 11 posto. No, Hrvatska ima druge prioritete.
