Brdo Kozjak iznad Kaštela, stoljećima simbol duhovnosti, prirodne ljepote i kulturno-povijesne baštine, našlo se na meti investitora koji na tom prostoru planiraju izgradnju jedne od najvećih solarnih elektrana u Dalmaciji. Projekt koji bi obuhvatio više od 640 hektara netaknute šume izazvao je val negodovanja među građanima, stručnjacima i udrugama koji upozoravaju na dalekosežne posljedice ovog zahvata.
Na meti industrijalizacije: Svetište i šuma pod prijetnjom
Kozjak nije tek brdo iznad Kaštela – to je prostor duboke emocionalne i kulturne povezanosti s lokalnim stanovništvom. Tisuće vjernika već generacijama hodočaste do svetišta sv. Ivana Krstitelja na Birnju, kroz šumske staze pod hrastovima i jasenovima. No, s planiranom izgradnjom solarne elektrane, ovaj krajolik prijeti nestajanjem.
“Kozjak je iznimno vrijedan arheološki lokalitet, ali i dalje nedovoljno istražen”, upozorava dr. sc. Tonći Burić, arheolog i predsjednik Društva za očuvanje kulturno-povijesne baštine Bijaći. „Brojni nalazi iz prapovijesti i srednjeg vijeka ugroženi su jer prostorni plan ne prepoznaje njihovu važnost.“
Tvrtka Kozjak Energy d.o.o. planira postaviti panele na površini većoj od šest milijuna kvadratnih metara. Projekt uključuje izgradnju više od 11 kilometara cesta širine pet metara, ograđivanje terena žičanom ogradom te potpunu prenamjenu šumskog prostora u industrijsku zonu.
“Radi se o najvećem industrijskom zahvatu u kaštelanskom prostoru ikada”, kaže Branimir Matijaca iz Građanske inicijative Zeleni Kozjak. “U ime održivosti pokušava se progurati projekt koji ni po čemu nije održiv – ni ekološki, ni društveno, ni kulturno.”
Poljoprivreda, voda i životinjski svijet pod prijetnjom
Stanovnici Kozjaka ne gube iz vida ni ekološke posljedice. Ivan Vincenco Pensa, predsjednik udruge Lijepa naša Kaštela i ekološki maslinar, upozorava na opasnost za vodne tokove i slivove.
“Kozjak upija oborine i štiti Kaštela od bujičnih poplava. Uništenjem prirodnog tla i zamjenom flore s panelima, narušava se prirodni ciklus vode i gubi zaštita od sve jačih vremenskih ekstrema”, ističe Pensa.
I lovačke udruge izražavaju zabrinutost. Petar Rodin, predstavnik lokalnih lovaca, napominje da će “divlje životinje biti potisnute u urbana područja ili će potpuno nestati, jer neće moći opstati u novom krajobrazu prepunom žica i reflektirajućih površina.”
Nedavna oštećenja solarnih elektrana u Obrovcu zbog orkanske bure dodatno su rasplamsala sumnje u održivost projekta. “Jedna bura dovoljna je da raznese stotine tisuća kvadrata stakla i toksičnih materijala po šumi”, upozorava Matijaca. “Tko će i kako sanirati tu štetu?”
Zeleni Kozjak: Alternativa postoji
Inicijativa Zeleni Kozjak, koja okuplja udruge, crkvene zajednice i mjesne odbore, zagovara trajnu zaštitu Kozjaka kao šumsko-arheološkog parka.
“Želimo da Kozjak postane prostor održivog razvoja kroz ekoturizam, edukaciju i poljoprivredu, a ne industrijska zona”, poručuju iz inicijative. Grad Kaštela već se pozicionira kao destinacija za održivi turizam i ekološku proizvodnju, kroz revitalizaciju maslinarstva i proizvodnju zaštićenih vinskih sorti poput Kaštelanskog crljenka.
Gradonačelnik Kaštela daje punu podršku inicijativi i traži poništenje Studije utjecaja na okoliš, kao i izmjene prostornog plana županije koje bi isključile mogućnost gradnje solarne elektrane na tom području.
Apel građanima: Kozjak se ne brani sam
“Ovo nije borba protiv zelene energije, nego za zdrav razum”, zaključuju iz Zelenog Kozjaka. “Podržavamo obnovljive izvore, ali ne po cijenu prirodne i kulturne baštine. Kozjak nije prostor za industriju, već za budućnost koja čuva prošlost.”
Moja reakcija na članak je…
