U vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka i sveprisutne digitalizacije, razvoj umjetne inteligencije (AI) u jednakoj mjeri može biti prilika i izazov za domaće visokoškolske institucije i njihove studente čija će radna mjesta u skorijoj budućnosti uključivati znanje i snalaženje u AI sustavima u gotovo svakom području rada.
Prema podacima Europske komisije, u akademskoj godini 2023./2024. u Europskoj uniji postoji čak 1316 magistarskih programa koji uključuju umjetnu inteligenciju, što je znatan porast u odnosu na 794 programa iz 2019./2020. godine. Od toga je 567 programa specijalizirano upravo za AI, čime EU blago prednjači ispred SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Hrvatski fakulteti moraju se što spretnije uključiti u AI utrku, a državni fakulteti otkrivaju kako za to u akademskoj zajednici itekako ima interesa. Na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) umjetnu inteligenciju ne promatraju kao tehničku disciplinu, već kao alat koji transformira poslovanje, procese odlučivanja i način na koji društvo funkcionira.
“U tom kontekstu, integrirali smo sadržaje iz umjetne inteligencije ponajviše kroz specijalizirani modul ‘Umjetna inteligencija u poslovanju’ na prijediplomskom sveučilišnom studiju Informacijski i poslovni sustavi. Naš cilj je osposobiti studente za primjenu znanja iz strojnog učenja, vizualizacije podataka, inteligentnih sustava i analitike u poslovnom kontekstu’’, kazala je Marina Klačmer Čalopa, dekanica Fakulteta organizacije i informatike (FOI).
Osim učenja, umjetna inteligencija se na ovom fakultetu i istražuje kroz laboratorij za umjetnu inteligenciju, a dekanica naglašava kako se postepeno uvodi AI u mnoge nastavne sadržaje, jer im je digitalna transformacija je jedan od ključnih fokusa. Baš zbog tehnoloških trendova uveli su četiri nova modula na sveučilišnom studiju ‘Informacijski i poslovni sustavi’, uključujući: ‘Umjetnu inteligenciju u poslovanju’, ‘Umrežene sustave i računalne igre’, ‘Analizu i dizajn poslovnih sustava’ te ‘Razvoj programskih sustava.’
“Na stručnom studiju ‘Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja’ studenti biraju smjerove kao što su ‘Razvoj aplikacija’ i ‘Informatička podrška poslovanju’, gdje kroz izborne kolegije izučavaju aktualne tehnologije poput Interneta stvari, računarstva u oblaku, CMS sustava i primjene umjetne inteligencije u poslovanju.
Osim toga, naš poslijediplomski specijalistički studij ‘E-učenje u obrazovanju i poslovanju te doktorski studij Upravljanje digitalnim inovacijama’, koji izvodimo s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu od ak. godine 2024./2025. po prvi put, pružaju dodatne mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja u kontekstu digitalne ekonomije’’, kazala je Klačmer Čalopa.
Filozofski fakultet u Zagrebu aktivno integrira umjetnu inteligenciju u svoje studijske programe i znanstveno-istraživački rad, ne samo kroz kolegije na različitim odsjecima, nego i kroz brojne nacionalne i međunarodne projekte. Teme povezane s AI-jem obrađuju se s interdisciplinarnog pristupa – uključujući etiku, društvene implikacije, radnu psihologiju, digitalne arhive i obradu jezika – čime se studentima, prema mišljenju Hrvoja Stančića, prodekana za poslovanje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, omogućuje da kritički razmišljaju i da su praktično osposobljeni za rad u digitaliziranom društvu i za novi način odabira zaposlenika. Pri odabiru kandidata za zanimanja budućnosti koje će današnji studenti raditi, ali za koje će ih njihovi kolege, budući HR stručnjaci odabrati, već se naveliko priča o umjetnoj inteligenciji.
“Na studiju psihologije kolegij ‘Aktualni problemi psihologije rada’ bavi se učinkom umjetne inteligencije na procese upravljanja ljudskim potencijalima, a naglasak je na temama utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada, u procjeni i razvoju zaposlenika, korištenju u menadžmentu kao i etičkim aspektima u organizacijama. U okviru studija informacijskih znanosti postoje kolegiji ‘Umjetna inteligencija’ i ‘Strojno učenje’ koji obuhvaćaju temeljne pojmove povezane uz umjetnu inteligenciju odnosno teorijsku podlogu i primjenu strojnoga učenja kroz osnovne pristupe nadziranog i nenadziranog učenja u cilju provođenja prediktivne analitike’’, pojašnjava Stančić.
Zagrebački Filozofski fakultet uz to je uključen u brojne suvremene istraživačke trendove povezane s umjetnom inteligencijom, ali i drugim tzv. disruptivnim tehnologijama, a Staničić vjeruje kako su i poželjan partner gospodarskom sektoru kako u provođenju različitih analiza, tako i zajedničkom projektnom razvoju naprednih rješenja. Da AI mijenja i obrazovanje, potvrđuje i primjer FER-a, nastavni programi zbog umjetne inteligencije na ovom fakultetu se samo šire.
“U posljednjih nekoliko godina FER je značajno proširio ponudu predmeta koji se bave raznim granama i primjenama onoga što nazivamo umjetna inteligencija, uključujući strojno učenje, duboko učenje, računalni vid te primjenu umjetne inteligencije u drugim poljima, poput obrazovanja ili medicine. Naši studenti kroz razne predmete dolaze u doticaj s tehnologijama umjetne inteligencija, a putem projekata, seminara i završnih te diplomskih radova imaju priliku razvijati i testirati vlastite AI alate i modele ili raditi na praktičnim projektima koji koriste postojeće AI algoritme, često u suradnji s industrijskim partnerima’’, izjavio je Tomislav Jagušt, prodekan za studente na ovom fakultetu.
FER se orijentirao ne samo na teoriju, već i na praksu, pa tako Jagušt ističe ljetne studentske prakse, kroz koje studenti stječu iskustva, radeći zajedno s istraživačima i razvojnim inženjerima u tvrtkama s kojima FER surađuje, od kojih mnoge razvijaju sustave i alate bazirane na umjetnoj inteligenciji. Osim prakse, kako bi držali korak s drugim europskim zemljama, važno je i istraživati. Na FER-u su trenutno aktivni projekti u kojim se AI koristi za analizu podataka o zaostalim minama u svrhu humanitarnog razminiranja, primjenu umjetne inteligencije za Internet stvari, mogućnosti upotrebe umjetne inteligencije u robotici, predikcije u turizmu ili npr. prikupljanja informacija o zdravlju tla korištenjem AI tehnologije.
Upitan što FER-ovci uče danas, što će im na tržištu rada pomoći sutra, Jagušt kaže: “Današnji svijet se jako brzo mijenja, tehnologije se pojavljuju i razvijaju ubrzanim tempom, zbog čega je i tržište rada, pogotovo u područjima u kojima se zapošljavaju FER-ovci vrlo dinamično. Gotovo je nemoguće predvidjeti konkretna znanja i kompetencije koje će biti potrebne nekome za 10 ili čak i za samo pet godina. Upravo zato, FER studente ne priprema za trenutačno tržište rada, nego ih osposobljava za kontinuirano prilagođavanje novim izazovima i promjenama koje dolaze’’.
