Vlade diljem svijeta treća su najčešća meta kibernetičkih napada, zbog čega je kibernetička sigurnost postala glavni prioritet. Kada bi kibernetički kriminal bio gospodarstvo, bio bi rangiran kao treće gospodarstvo svijeta, s troškovima za koje se procjenjuje da bi do kraja 2025. mogli doseći 9,5 bilijuna dolara godišnje, ističu iz Micorosofta, te tvrde. “Kako bi se suočile s tim prijetnjama, vlade moraju brzo djelovati na jačanju svoje sigurnosne pozicije te koristiti umjetnu inteligenciju za izgradnju otpornosti na rastuće kibernetičke prijetnje radi zaštite građana i ključnih podataka.
Samo tijekom prošle godine Microsoft je detektirao više od 600 milijuna kibernetičkih napada koji su svakodnevno ciljali korisnike, uključujući javne entitete i kritičnu infrastrukturu. Nedavno Microsoft Digital Defense izvješće ističe da kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji, naročito kada je riječ o napadima usmjerenima protiv vlada i ključnih sektora poput zdravstva, energetike i financija. Kako geopolitičke napetosti rastu, razvijaju se i metode kibernetičkih napada, izlažući vladine entitete sve većem riziku.
Primjerice, u samo tri godine, napadi na lozinke su narasli s 572 napada u sekundi na više od 7000 napada u sekundi.
Prema predviđanjima IDC-a, do 2027. godine čak 95% zemalja doživjet će veliki kibernetički napad koji će uzrokovati akteri koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju. Prema istom izvješću, samo 30 posto zemalja bit će dovoljno otporno da spriječi značajne poremećaje i proboje.
Kako rastu rizici na području kibernetičke sigurnosti, raste i potencijal umjetne inteligencije da pomogne u ublažavanju tih prijetnji. Na primjer, tijekom rata u Ukrajini javni oblak pokretan umjetnom inteligencijom odigrao je ključnu ulogu u zaštiti vladinih sustava od kibernetičkih napada. AI alati omogućili su ukrajinskim vlastima da brzo otkriju i reagiraju na prijetnje, osiguravajući nastavak rada ključnih usluga čak i tijekom intenzivnih napada. Upravo ovo otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu i brza reakcija razlog su zašto umjetna inteligencija mijenja pravila igre za kibernetičku sigurnost, ističu iz Microsofta.
Troškovi kibernetičkih napada vrtoglavo rastu. U 2024. godini 34 posto državnih i lokalnih vladinih organizacija prijavilo je napade ransomwareom, što je značajan pad u odnosu na 69 posto iz 2023. godine. Međutim, troškovi oporavka su se udvostručili, dosegnuvši prosječno 2,83 milijuna dolara po napadu.
Umjetna inteligencija mora biti temelj kibernetičke sigurnosti u javnom sektoru
Ratko Mutavdžić, direktor za javni sektor za Europu, Bliski Istok i Afriku u Microsoftu, komentirao je: „Put ka osiguravanju digitalnih vladinih usluga je jasan – umjetna inteligencija mora biti središnji dio svake strategije kibernetičke sigurnosti. Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora. Kombinacija integracije umjetne inteligencije i usklađenosti s regulativama ojačat će otpornost digitalnih vladinih usluga, omogućujući im da se odupru i brzo oporave od kibernetičkih prijetnji.”
