Europa se u 2025. našla među najpogođenijim regijama kibernetičkim napadima, pokazuje izvješće američke tvrtke za sigurnost u oblaku NETSCOUT, prenosi Euronews. Naime, u prvoj polovici godine u svijetu je zabilježeno više od 8 milijuna digitalnih napada, a na europskom kontinentu šteta je bila velika. Najčešće su na meti bile telekomunikacijske kompanije u Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Rusiji i Saudijskoj Arabiji, gdje su prekidi usluga trajali između 5 i 15 minuta.
Prema izvješću, zemlje Europe, Bliskog istoka i Afrike doživjele su 3,2 milijuna DDoS napada, poznatih po tome da preopterećuju računalne sustave, mreže ili web stranice kako bi ih učinili nedostupnima. NETSCOUT naglašava da umjetna inteligencija potiče sve sofisticiranije metode kibernetičkih napada, jer je koriste i države i haktivisti kako bi razbili sigurnosne barijere i širili napade preko više pružatelja internetskih usluga kako bi izbjegli otkrivanje, piše Euronews.
Tvrtka DDoS napade opisuje kao “precizno usmjerena oružja geopolitičkog utjecaja koja mogu destabilizirati kritičnu infrastrukturu”, što predstavlja “neviđen kibernetički rizik” za organizacije diljem svijeta. Richard Hummel, direktor odjela za prijetnje u NETSCOUT-u, upozorio je da tradicionalne obrane više nisu dovoljne jer haktivističke skupine koriste automatizaciju, zajedničku infrastrukturu i stalno mijenjaju taktike.
U isto vrijeme, tvrtka Anthropic, koja razvija AI rješenja, objavila je kako je u srpnju zaustavila operaciju u kojoj je njihov chatbot Claude iskorišten za pokušaj masovne krađe i iznude osobnih podataka. Žrtve su bile ucjenjivane otkupninama koje su u pojedinim slučajevima prelazile 500.000 dolara, odnosno gotovo 430.000 eura.
U izvješću se navodi i da haktivisti sve češće koriste prilagođene verzije AI asistenata poput WormGPT-a i FraudGPT-a. Ovi alati, koji se prodaju na Dark Webu, osmišljeni su isključivo za napadačke svrhe – od izrade uvjerljivih phishing poruka do krađe lozinki i zloupotrebe podataka o kreditnim karticama. Indijski analitičar prijetnji Rakesh Krishnan iz tvrtke Netenrich navodi primjer FraudGPT-a, koji može sastaviti kratku i profesionalnu poruku u ime banke kako bi primatelja naveo da klikne na zlonamjerni link.
Slične funkcionalnosti ima i WormGPT, ali uz dodatnu mogućnost provođenja tzv. BEC napada, gdje se cyber-kriminalci lažno predstavljaju kao direktori kompanija i nagovaraju zaposlenike da im proslijede novac ili podatke. Microsoftova sigurnosna ekipa procjenjuje da takve prijevare tvrtke godišnje stoje milijune, a za manja poduzeća posljedice su često pogubne.
Podaci NETSCOUT-a temelje se na praćenju desecima tisuća aktivnih i potencijalnih DDoS napada dnevno, kao i na analizi mrežnog prometa i tzv. botneta, odnosno mreža zaraženih računala koje provode napade. Samo u regiji EMEA zabilježeno je 3,2 milijuna napada u 2025., što je pad od 11 posto u odnosu na zadnje mjesece 2024., no brojke i dalje ostaju visoke, prenosi Euronews.
Veliki globalni događaji dodatno potiču porast napada. Svjetski gospodarski forum u Davosu u Švicarskoj zabilježio je više od 1.400 kibernetičkih udara, dvostruko više nego godinu ranije. U Italiji su u veljači i ožujku ciljani napadi na regionalna i lokalna tijela vlasti, što NETSCOUT povezuje s političkim raspravama. Izvan Europe, porast napada bilježe zemlje pogođene regionalnim sukobima. Tako je Iran od 13. lipnja doživio više od 15.000 napada, od čega njih 2.800 u samo jednom danu, što pokazuje da je zemlja postala jedna od glavnih meta.
