Još 2000-tih godina krenula je priča oko izgradnje spalionice (PTOO) u Gradu Zagrebu/Resniku s izgradnjom Centalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanja otpadnog mulja s pročistača, koji se od ekološkog projekta pretvorio u ekološku i financijsku katastrofu. Sve nam je ovo ispričala u razgovoru za portal Direktno.hr predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić-Horvat.
“Termička obrada/spaljivanje otpada sa županijskim centrima za gospodarenje otpadom (za pomiješano smeće) koji proizvode gorivo za spalionice još je davno propisana zastarjelom Strategijom gospodarenja otpadom iz 2005., ali se unatoč vremenu, brojnim promjenama i činjenici da je RH u međuvremenu postala članica EU-a, u interesu partikularnih grupacija, od spalionice sa Centrom za smeće u Zagrebu se ne odustaje sve do danas. Centar za uvoz smeća, novo odlagalište i posljedično spalionica, međutim nisu u interesu Zagreba”, kazala je.
Brojni argumenti i činjenice protiv spalionica otpada su, kaže nam, oni koji demantiraju i ovog gradonačelnika u planovima jer za izgradnju spalionice u Zagrebu (i bilo gdje) nema niti jednog jedinog opravdanog razloga. “Spalionice su dokazano vrlo opasne za zdravlje i okoliš (tlo, vode, zrak), što dokazuju brojne, a potvrđuju i najnovije nezavisne studije u Europi i svijetu, koje emitiraju najotrovnije kancerogene i mutagene spojeve, koje ne zaustavljaju nikakvi filteri, dioksine i furane, teške metale i stakleničke plinove u okoliš”, istaknula nam je.
‘Spalionice su dokaz neuspjeha’
Nastavila je kako spalionica u Zagrebu podrazumijeva gradnju dugoročnog, dokazano na već dva izgrađena, promašenog i opasnog regionalnog centra za smeće s novim odlagalištem, koji proizvodi gorivo za spalionicu i uvoz tuđeg pomiješanog smeća u Zagreb. Rekla je da gradnja spalionice podrazumijeva tako 30 i više godišnju blokadu sustava prevencije, smanjenja količine, recikliranja i zahtijevaju stalnu proizvodnju novog smeća kako bi se mogle “hraniti”.
“Spalionice su dokaz neuspjeha odvojenog prikupljanja, nepovratno uništavaju resurse, traže nova odlagališta, a posljedično će proizvesti 30 posto najotrovnije šljake, koja je problem sam po sebi. Kada se, međutim, izdvoje sve reciklabilne sirovine koje se moraju izdvojiti, tada nema što gorjeti. Spalionice su skupe i mnogi gradovi su zapali u ozbiljne financijske probleme zbog njihove izgradnje, a sve to u konačnici plaćaju građani u zdravlju i novcu. Brojni su primjeri u EU i svijetu koji o tome svjedoče te da štetne spalionice nisu potrebne i da se napuštaju jer nisu dio cirkularne ekonomije i zelene tranzicije”, kazala nam je.
“U Europi se regulativom i stvarnim postupcima (što je i regulatorni imperativ) napušta spaljivanje otpada i EU se jasno odredila o tome da neće finacirati njihovu izgradnju pa će to sve dugoročno plaćati građani Grada Zagreba skupim kreditima i privatnim ulagačima. Pogotovo je jeftina obmana gradonačelnika da će se izgradnjom spalionice i novog Centra za smeće i njegovog uvoza u Zagreb riještiti problem otpada u Zagrebu i odlagalište Jakuševec”, poručila je predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik.
Tomašević ne odustaje od svoga plana
Time se, kazala nam je, čak što više, stvara još jedan daleko gori, novi Jakuševec, pored postojećeg, s nesagledivim dugogodišnjim štetnim posljedicama za Grad Zagreb i okolicu. “Tvrdnje o grijanju Grada Zagreba i toploj vodi na otpad te energetskoj opravdanosti spalionica, suprotne su održivom razvoju, cirkularnoj ekonomiji i odavno su razotkrivene interesne tlapnje pojedinaca i interesnih grupacija”, navela nam je.
No, unatoč navedenim argumentima, Tomašević ne odustaje od svoga plana. “Spalionicu namjerava graditi (koju neće finacirati EU, nego skupi krediti komercijalanih banaka i javno privatnim partnerstvom u partikularnom interesu), na lokaciji u Zagrebu/Resniku, dakle u gusto naseljenom području, na Zagrebačkom vodonosniku, u neposrednoj blizini vodocrpilišta pitke vode i zoni povrćarske proizvodnje, sedam kilometara od Trga bana Jelačića s dokazanim dosegom štetnih djelovanja za ogroman broj građana, u krugu od 30-50 kilometara, samo u prvoj zoni gravitira preko 350.000 građana Zagreba, ne računajući Veliku Goricu i velik broj naselja u Zagrebačkoj županiji”, rekla je.
Udruga se dugi niz godina bori protiv gradnje spalionice te je organizirala brojne prosvjede, no zasad bez uspjeha. “Iako je i sam bio prije protiv spalionice, gradonačelnik nikad nije odgovorio na zamolbu da nas primi niti na naše (i ne samo naše) argumente protiv spalionice i tzv. ZCGO. Posve je jasno da ignorira sva naša nastojanja, kao i brojnih građana i udruga koje nas podržavaju jer ne želi neusporedivo bolja rješenja. I svojim djelima pokazuje zapravo da sav ovaj kaos s otpadom nije slučajan, kako bi se tvrdilo da bez spalionice i ZCGO nema rješenja za otpad u Zagrebu i da se bez njih ne može zatvoriti Jakuševec, što je notorna laž usmjerena na partikularne interese”, naglasila nam je sugovornica.
‘Ignoriranjem glasa javnosti neće riješiti problem’
U našem je razgovoru istaknula kako nikad nisu dobili nikakav odgovor od Tomaševića na njihova upozorenja jer, kaže, nema argumentiranog odgovora. “Ignoriranjem glasa javnosti, udruga civilnog društva i građana, neće riješti problem, što je vrlo opasna postavka. Svaka vlast koja ne osluškuje glas naroda je osuđena na propast. Gradonačenik mora biti gradonačelnik svih građana, garantirati njihovu jednakost pred Ustavom i zakonom i raditi u njihovom, javnom interesu, što spalionica otpada, uvoz smeća i ZCGO svakako nisu”, upozorila je.
Tomaševiću stigao važan gost, iz rukava sipao projekte: Pitali ga i za spalionicu u Resniku
Na tome nije stala. “O tome svjedoče i djela gradonačelnika i tzv. ‘zelene’ koalicijske vlasti jer u tri i pol godine nisu napravili ništa, nego prikazuju spalionicu i Centar za smeće kao spasonosno rješenje. Netransparetntim postupanjem i posljednjim ‘zelenim’ kozmetičkim izmjenama GUP-a, gradonačenik obmanjuje građane izbacivanjem termičke obradu otpada iz GUP-a (što treba), međutim prebacivanjem sveg smeća i spalionice doslovce preko ‘međe’, nije riješio problem s otpadom, nego nastaje još jedan novi, gori i veći Jakuševec u Zagrebu i šire”, rekla nam je.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.