Gorivo je od ponoći opet skuplje. Litra benzina je 1,66 eura, što je četiri centa više, dok litra dizela stoji 1,85 euro, 12 centi više. Najviše je poskupio plavi dizel – 17 centi, na 1,36 euro.
O novim cijenama goriva odlučila je Vlada na jučerašnjoj telefonskoj sjednici. Nove cijene goriva vrijedit će dva tjedna
– Kod plavog dizela imamo najmanje prostora da možemo reagirati, tako da nam plavi dizel, odnosno litra plavog dizela stoji 1,36 euro, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar. Kazao je i da je jutros imao priliku vidjeti kako na benzinskim postajama nema gužvi, kao što su inače bile dan prije poskupljenja goriva.
“Nemamo najjeftinije cijene, ali smo među državama s najjeftinijom cijenom goriva”
Potvrdio je da bi litra dizela stajala više od 2 eura da nije bilo Vladine mjere. Ako kompariramo cijene u RH s državama u okruženju, onda možemo reći da nemamo najjeftinije cijene, ali smo među onima čije su cijene goriva najjeftinije, tvrdi Špehar.
– Ove cijene na koje se regulacija odnosi su samo one cijene npr. u naseljenim mjestima, odnosno ne na autocestama. Na autocestama je i dalje tržišna cijena. Te cijene jesu veće. One se slobodno formiraju, međutim i dalje jamče svima nama da ima dovoljno goriva za sve, rekao je Špehar.
Tko je s novom regulacijom cijena goriva prošao najlošije?
– Dvije grupe su relativno loše prošle. Prvo su mali distributeri naftnih derivata. Čujem da će u sljedećim odlukama biti nekakve politike koje će im pomoći. Međutim, oni ovakve stvari i ovakva limitiranja cijena relativno lošije podnose zbog niza razloga. To zapravo nije dobro za tržište, zbog toga što ako takvi distributeri napuste tržište, onda će se dogoditi nekakvi oligopoli i duopoli velikih kompanija. Nikada nije dobro za krajnjeg korisnika kada se ovakvi šokovi relaksiraju, kazao je Ivan Brodić, urednik portala Energypress.
– Druga grupa su poljoprivrednici, ne samo zbog plavog dizela, nego i onoga što se očekuje. Ako se ova situacija u Hormuškom tjesnacu nastavi, na njih onda reperkusije neće biti samo u energetskom smislu, znači u smislu derivata, nego i u smislu cijena umjetnih gnojiva, s obzirom na to da kroz Hormuški tjesnac ne prolazi samo velika količina nafte i plina, nego i drugih derivata, pa tako i sirovina vezanih uz umjetna gnojiva. Bojim se da ako se cijela situacija nastavi, da poljoprivrednicima neće biti dobro. Ostaje za vidjeti kako će na to politike, ne samo u Hrvatskoj i okruženju, nego i u cijeloj Europi reagirati, dodao je Brodić.
“Stabilna je situacija s opskrbom plavog dizela”
Plavog dizela, tvrdi Špehar, ima dovoljno iz jednostavnog razloga jer to nije ništa drugo nego najnormalniji dizel koji je samo ofarban u plavo, budući da se na njega ne primjenjuje trošarina. Naglasio je da je situacija s opskrbom plavim dizelom stabilna.
– Pojedinim preprodavateljima je situacija dosta otežana. Nemaju više neku računicu opskrbljivati plavim dizelom tržište. Pojedini preprodavatelji su prestali prodavati. No naš najveći preprodavatelj, tj. najveći opskrbljivač tržišta i proizvođač, ima dovoljno robe, tako da robe se može kupiti na tržištu, kazao je Špehar.
“Za Republiku Hrvatsku nafte ima”
Unatoč situaciji u Hormoškom tjesnacu, za Republiku Hrvatsku nafte ima, rekao je Špehar i dodao da još nema razloga za zabrinutost.
– Sve informacije koje u ministarstvu dobijemo pokazuju da je nafta kupljena i osigurana za preradu. Jednako tako, imamo Rafineriju u Rijeci koja prerađuje tu naftu, dapače, radi sad nakon modernizacije i povećanim kapacitetom. Tako da sigurnost opskrbe kupaca u Republici Hrvatskoj je nesporna, ali ne samo i u Republici Hrvatskoj, već na regionalnom tržištu, odnosno na tržištima zemalja na kojima smo mi već sa svojim derivatima prisutni, kazao je Špehar.
J.T.
