Bojazan da hrvatski gospodarstvenici ostaju bez poslova u Njemačkoj još uvijek se ne pokazuje opravdanom u službenoj statistici. Štoviše, detaljniji podaci Državnog zavoda za statistiku za prva četiri mjeseca pokazuju da u Njemačku izvoz raste gotovo dvostruko brže od prosjeka, dosegnuo je 1,06 milijardi eura i veći je za 12,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Rastao je i uvoz iz Njemačke, znatno sporije, stopom od 4,4 posto, ali je vrijednost uvoza dvostruko veća od našeg izvoza (2,16 milijarde). Tim brojkama Njemačka se i dalje učvršćuje na poziciji najvažnijeg tržišta, premda se porast bilježi i na druga glavna izvozna tržišta, u Sloveniju i Italiju.
Od tradicionalnih izvoznih tržišta u prvoj trećini ove godine neznatno je slabiji rezultat ostvaren u BiH te je zaustavljen trend rasta iz prošle godine, oko četiri posto manji je izvoz u Austriju, dok je značajan pad i dalje traje u plasmanu roba u Mađarskoj, čak 30-postotni (izvezeno 355 mil.). Raste, pak, prodaja u Srbiji (451,5 mil.), a dvoznamenkast je rast izvoza i u Rusiju (84 mil.), dok je uvoz iz te zemlje veći za 270 posto (27 mil.). S druge strane, robna razmjena s SAD-om i dalje ima negativan trend. Izvoz je u četiri mjeseca bio na razini od 209 milijuna eura (-15%), a uvoz 296 milijuna (-9%).
Ukupno je u prva četiri mjeseca izvezeno 8,16 milijardi eura i bio je to za 6,8 posto bolji rezultat u odnosu na lanjska četiri mjeseca, no trend rasta usporen je u svibnju. Preliminarni podaci DZS-a pokazuju da je u prvih pet mjeseci stopa rasta izvoza smanjena na 5,3 posto, a vrijednost izvezene robe bila je na razini 10,2 milijarde. Pritom su usporavanju rasta izvoza manje pridonijeli poslovi na tržištu EU (stopa rasta je 5,9%) od ostatka svijeta (+4,1%).
