Kako god bilo, čeka nas vrlo uzbudljiv nastavak 2025. godine u koju smo već ionako ušli krajnje turbulentno – prije svega zbog Trumpove „tornado politike“ kod kuće i u svijetu
Posljednjih se dana povremeno pojavljuju mišljenja o mogućoj trgovini između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog čelnika Vladimira Putina kada je riječ o postizanju sporazuma o rješenju ukrajinskog sukoba. Tim više što Trumpova metoda „maksimalnog pritiska“ koju primjenjuje prema pojedinim, realno, po svim parametrima puno slabijim državama od SAD-a, i koju namjerava primjenjivati i dalje kao „najpouzdanije diplomatsko sredstvo“ za ostvarenje svojih strateških ciljeva kod Putina teško može proći pa je trgovanje nužno.
Kako god bilo, oko Ukrajine i globalnih geopolitičkih odnosa u cijelosti – slijedi nam pravi pregovarački rat, ništa manje složen od onoga koji se vodi na ukrajinskim bojišnicama.
Razgovarati s Putinom svisoka ili s pozicije prijetnji ili pak uvođenja novih sankcija nije moguće – i to svi dobro znaju i u to su se mnogi na zapadu uvjerili protekla dva i pol desetljeća koliko je Putin na čelu Rusije, a poglavito u zadnje tri godine.
Jer jedno je politička retorika koja se odašilje u eter za „domaću uporabu“ ili za održavanje imidža u svijetu kao nepopustljivog lidera kojeg svi moraju slušati (Trump), a nešto posve drugo stvarnost koja polazi od jednostavne činjenice da su SAD i Rusija jedine globalne nuklearne velesile, koje, kao takve, nemaju kapaciteta za nametanje rješenja silom jedna drugoj ma što da je u pitanju – osim u slučaju da stvarno žele krenuti u međusobni rat koji bi nedvojbeno vrlo brzo eskalirao u nuklearni sukob ili sveopću kataklizmu.
Upravo tu činjenicu potvrđuju zakulisni američko-ruski razgovori koji se posljednjih dana (a vjerojatno još od samog početka novog Trumpovog mandata) vode iza čvrsto zatvorenih vrata, daleko od svjetala pozornice – s ciljem stvaranja pretpostavki i pripreme terena za početak službenih pregovora. Nakon dužeg opovrgavanja Moskve da se ti razgovori odvijaju (a Trump je to u više navrata oprezno izjavio), prekjučer je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov to konačno i službeno potvrdio kazavši da su se ti razgovori posljednjih dana intenzivirali po određenim međusobnim kanalima.
Moskva: Priprema sastanka Putin-Trump je sada u ‘višoj fazi’
Zamrznuta imovina
Ali vratimo se mi trgovini. U sklopu analitičkih maštanja o tome što koja strana može i namjerava dati onoj drugoj s ciljem postizanja sporazuma (zanimljivo, pregovore najprije, kako se čini, namjeravaju voditi Trump i Putin, a ne Putin i Volodimir Zelenski – kao da je SAD strana u sukobu (što Moskva već dugo tvrdi a Washington opovrgava). Pritom se, između brojnih nagađanja ističe i ona o oslobađanju zamrznutih ruskih državnih aktiva u zapadnim financijskim institucijama koji se procjenjuju na oko 300 milijardi dolara od čega je najveći dio u europskoj depozitarnoj banci u Belgiji, dok je manji iznos ruskih aktiva u SAD-u što je i logično: trgovinska razmjena između Rusije i EU-a prije ukrajinskog rata bila je nemjerljivo veća nego američko-ruska.
Međutim, ako netko misli da bi Moskva mogla trgovati svojim krvavo i mukotrpno ostvarenim „aktivima“ na tlu Ukrajine u već gotovo trogodišnjem ratu u zamjenu za svoje financijske aktive mogao bi se jako prevariti.
Naime, u petak je stigla vijest kako Rusija namjerava proširiti svoje ovlasti zaplijene zamrznutih sredstava stranih tvrtki i investitora. To je javio Reuters pozivajući se na dva obaviještena izvora, a prenio portal Yahoo.
Ovog je tjedna zakonodavni odbor ruske vlade odobrio prijedlog zakona kojim se definira postupak oduzimanja strane imovine u Rusiji kao odgovor na slične radnje drugih država s ruskom imovinom, što otvara put njegovoj raspravi u Državnoj dumi.
Napominje se da je ovaj prijedlog zakona, koji je izradilo rusko ministarstvo pravosuđa, posljedica uredbe koju je potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin u svibnju 2024. i koji se odnosi na američku imovinu i vrijednosne papire koje Rusija može odrediti kao kompenzaciju za bilo kakve gubitke nastale kao rezultat zapljene zamrznute ruske imovine u Sjedinjenim Državama.
Prema izvorima, novi zakon proširit će ovaj opseg na sve takozvane neprijateljske države koje su uvele sankcije Rusiji nakon početka specijalne operacije u Ukrajini. Odluke će se provoditi putem zahtjeva koje su arbitražnom sudu podnijele vladine agencije, uključujući rusku Središnju banku i Ured glavnog tužitelja. Optuženici će biti strane države koje su zaplijenile rusku imovinu.
Jedan izvor upoznat s raspravama rekao je da bi računi tipa C, koji su blokirani, mogli na kraju postati mete osim ako Moskva ne napravi iznimku.
To bi moglo stvoriti probleme mnogim stranim ulagačima, uključujući pojedince i velike investicijske fondove u SAD-u čije su milijarde dolara sredstava zarobljene na ovim računima.
Meter o ‘presedanima’ u promjenama državnih granica: Laži i dvostruki standardi
Zaključak
Dakle, ako je suditi prema ovoj vijesti, Rusija se, barem prema tematici blokirane imovine namjerava držati politike reprociteta tj. kako ti meni tako ja tebi. „Tajming“ koji je za stavljanje navedenog prijedloga zakona u proceduru usvajanja Moskva odabrala (upravo sada, a Putinova uredba, kako je gore navedeno, bila je potpisana prije skoro godinu dana) ukazuje da mu je jedan od ciljeva nedvojbeno i izbiti iz ruku Trumpa adut zamrznutih ruskih aktiva kao sredstvo pritiska za ostvarenje povoljnijih uvjeta sporazuma o kraju ukrajinskog rata.
Jer ukoliko SAD i Europska unija počnu trošiti glavnice pohranjenih ruskih sredstava (kamate koje na njih Rusija ostvaruje već su počeli koristiti i slati kao pomoć Ukrajini za obnovu – prije svega je to počela EU) – što se za sada ne usuđuju jer je potpuno protupravno i moglo bi imati vrlo negativne posljedice po sam zapad gdje svoje financijske pričuve drži najveći broj zemalja i koje pozorno prate sve što se po ovom pitanju događa na relaciji između Rusije i zapada – jasno je kako Rusija namjerava uzvratiti zapljenom zapadne imovine u koju ulaze i udjeli u vlasničkim strukturama, nekretnine i td. Tu imovinu Moskva procjenjuje u najmanju ruku jednako vrijednoj njenim zamrznutim financijskim aktivima u zapadnim institucijama.
Dakle, da se vratimo na početak ove priče: jasno je kako Rusija u razgovorima s Trumpom ne namjerava preuzeti ulogu Kolumbije, Paname, Meksika, Kanade ili pak Grenlanda s kojima se Trump „šuta“ kako i kada hoće (iako ni tu nije posve sigurno čime će njegova igra maksimalnog pritiska u konačnici rezultirati).
Zoran Meter: Mijenja se igra. Evo što svijetu spremaju Trump i Putin
Kako god bilo, čeka nas vrlo uzbudljiva 2025. godina u koju smo ionako ušli već krajnje turbulentno – prije svega zbog Trumpove „tornado politike“ i kod kuće i vani.
