Čak 35 zaštićenih područja, 71 Natura 2000 područje, više od 600 speleoloških objekata i jedno Ramsar područje – nadzire čuvarica prirode Ivana Konjevod.
Radni dan joj ovisi o vremenskim prilikama i ljudskom utjecaju, a zbog velike površine zaštićenih područja koristi različita prijevozna sredstva, od službenog automobila do broda, drona i digitalnih alata poput GIS-a.
– Nemoguće je unaprijed se pripremiti za sve što će te dočekati u jednom radnom danu – ističe Konjevod.
Uz nadzor, monitoring i prijave prekršaja, neki čuvari obavljaju dodatne zadatke poput prodaje karata, ronjenja ili čišćenja. Na kraju dana, posao čuvara prirode prvenstveno ovisi o vodstvu Javne ustanove koja planira i priprema raspored obveza.
– Na terenu nikad ne znaš kako će netko reagirati kad mu priđeš. Neki se odmah povuku nakon upozorenja, dok me drugi ne shvaćaju ozbiljno. Ponekad se susrećem i s prijetnjama. Prvi kontakt je ključan, kao i učinkovite komunikacijske vještine – objašnjava Konjevod, koja najčešće prilikom nadzora nailazi na problem ilegalne gradnje objekata u području ekološke mreže Natura 2000.
Ističe kako je isto tako puno nedozvoljenih radnji za koje je jako teško utvrditi tko je počinitelj. Primjerice, u posebnim ornitološkim rezervatima nalaze izgrađene nedozvoljene drvene objekte uz koje su prisutne lovačke patrone i mamci za koje ne mogu utvrditi tko ih je izgradio i za što ih namjerava koristiti. Postoji osnovana sumnja da se upotrebljavaju u svrhu krivolova.
“Moja prva kaznena prijava imala je deset stranica!”
Osim ilegalne izgradnje i krivolova, Ivana se bavi i koordinacijom saniranja posljedica požara tršćaka u dolini Neretve, koji uništavaju bioraznolikost i pejzaž toga kraja. Jedna od njezinih prvih kaznenih prijava odnosila se na požar u kojem je izgorjelo 136 ha rezervata.
– Prijava je imala deset stranica, uz opsežnu dokumentaciju. Danas imamo pravnu pomoć pa postupak ide brže. – govori.
Zakoni postoje, ali kazne su blage. Uz strože sankcije, Ivana se zalaže za edukaciju i podizanje svijesti o štetnim posljedicama ljudskog djelovanja.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji lokalno stanovništvo dobro poznaje i podržava čuvare prirode, tvrdi Ivana.
– Najviše prijava dobivamo od lokalnih ljudi, što znači da nam vjeruju i prepoznaju nas kao instituciju. Ribari, lovci i mještani naše su oči i uši na terenu. Najčešće obrađujemo probleme specifične za pojedina područja, poput požara tršćaka u dolini Neretve. U Konavlima i dubrovačkom primorju fokus je na zaštiti riječne kornjače, koja živi samo u našoj županiji. Rad s djecom jedan je od najljepših dijelova mojeg posla, kad vidim kako razumiju važnost prirode i prenesu znanje roditeljima, znam da moj rad ima stvaran utjecaj – završava s osmijehom čuvarica Konjevod.
Unatoč važnosti njihove uloge, u Hrvatskoj je nešto manje od 200 čuvara prirode, s time da su žene vrlo slabo zastupljene. Potrebno je više ulaganja u ovu struku kako bi zaštićena područja bila kvalitetno nadzirana i očuvana za buduće generacije.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Upoznajte čuvaricu prirode u Parku prirode Lastovsko otočje: “Ponekad se moram dokazivati, mnogi imaju predrasude o tome što žena može!”
U srcu Jadrana, unutar Parka prirode Lastovsko otočje radi Ivana Lagetar, čuvarica prirode koja već četiri godine svakodnevno svjedoči ljepotama i izazovima ovog jedinstvenog zaštićenog područja. Lastovski arhipelag, s 46 otočića i hridi, obuhvaća površinu od 196 km², a posebnu vrijednost ovom prostoru daje more i podmorje te njegov vrlo
