Prošireno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sastavljeno od 13 sudaca, uskoro bi trebalo donijeti jednu od ključnih odluka za tisuće građana – imaju li korisnici konvertiranih kredita u švicarskim francima pravo na potpuno obeštećenje ili samo na zatezne kamate.
Riječ je o pitanju koje izravno pogađa oko 30.000 hrvatskih obitelji, a odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice i za pravni sustav i za bankarski sektor. Iz Udruge Franak ističu kako je pravo Europske unije po tom pitanju jasno te se pozivaju na presude Suda EU koje, kako navode, potvrđuju da potrošači imaju pravo na povrat svega što su banke stekle primjenom nepoštenih ugovornih odredbi – ako to nije već ostvareno konverzijom.
Ključno je pitanje, međutim, je li konverzija kredita uistinu dovela potrošače u ravnotežu s bankama ili su, kako tvrde, i dalje ostali financijski oštećeni. Prema dostupnim sudskim vještačenjima, kojih je, kako navode, velik broj, konverzijom glavnice nisu smanjene na razinu koja bi odgovarala kreditima bez spornih odredbi. Navodi se i da su rate nakon konverzije u mnogim slučajevima veće nego na početku otplate, umjesto da budu jednake ili niže.
Mogli bi platiti više
Također, prema tim nalazima, korisnicima nisu vraćeni preplaćeni iznosi kamata ni tečajnih razlika, niti su im obračunate pripadajuće zatezne kamate. U praksi to, tvrde, znači da bi potrošači koji su prihvatili konverziju mogli na kraju platiti i do 30 posto više nego oni koji su svoja prava ostvarili sudskim putem bez konverzije.
Udruga upozorava da bi eventualna odluka koja bi priznala samo pravo na zatezne kamate predstavljala diskriminaciju u odnosu na druge korisnike CHF kredita koji su ostvarili puno obeštećenje. Ističu i da većina sudova u Hrvatskoj u dosadašnjim presudama ide u smjeru potpunog obeštećenja, pozivajući se pritom na europsko pravo i nalaze financijskih vještaka.
S druge strane, postavlja se i pitanje utjecaja takve odluke na bankarski sektor. Procjenjuje se da bi ukupna obeštećenja mogla dosegnuti oko 1,2 milijarde eura, no naglašava se da bi se isplate odvijale kroz dulje razdoblje.
U Udruzi Franak smatraju kako takav iznos ne bi trebao ugroziti stabilnost banaka, s obzirom na ostvarene profite u posljednjih desetak godina.
Zaključno, upozoravaju da bi svaka odluka koja ne bi bila u skladu s pravom Europske unije i postojećim sudskim nalazima mogla imati ozbiljne posljedice – ne samo za pogođene građane, već i za pravnu sigurnost u Hrvatskoj.
Odluka Vrhovnog suda sada se očekuje s velikim interesom, a za mnoge će označiti konačan rasplet dugogodišnje pravne i financijske neizvjesnosti.
