Aktivistkinja Sanja Sarnavka pokrenula je u subotu online peticiju ‘Micanje klečavaca’ u ime 18 ubijenih žena u 2025. godini nakon posljednjeg slučaja femicida u Rijeci. U peticiji traži da se s hrvatskih trgova makne skupina muškaraca koja kleči i moli svake prve subote u mjesecu, poznatijih u narodu kao molitelji. Najavljeno je kako će se peticija u srijedu predati Hrvatskom Saboru, Vladi te Ustavnom sudu.
“Zahtijevamo micanje klečavaca s glavnih trgova gradova u Hrvatskoj. Danas, 6. prosinca 2025. ubijena je u Rijeci 18. žrtva femicida ili prezira prema ženama istovremeno dok su klečavci na glavnim trgovima molili da žene budu podložne muškarcu, pokorne i tihe. Njih čuva i paze policija i redari, istovremeno dok žene ubijaju njihovi sadašnji i bivši partneri, sinovi, bliske osobe. Njihova molitva potiče žene da ne prijavljuju nasilje, da ostanu u otrovnim vezama koje ih u konačnici vode u smrt. Njihova molitva predstavlja izravno kršenje odredbe Ustava Republike Hrvatske prema kojoj je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota.
Zašto lokalne vlasti i institucije države dopuštaju ovo javno pozivanje na neravnopravnost, na drugotnost jednog spola?!?!?! Sloboda govora zahtijeva i odgovornost za izrečene riječi. Zatvorimo trgove za molitve koje pogađaju žene i čine da rodno uvjetovano nasilje postaje opravdano i dopustivo. Lokalna vlast, Vlada Republike Hrvatske, Ustavni sud moraju reagirati”, navodi se u peticiji koja je sakupila više od 63 tisuće potpisa.
Mišljenje stručnjaka
Obratili smo se uglednom ustavnopravnom stručnjaku doc.dr.sc. Mati Paliću, inače profesoru s Pravnog fakulteta u Osijeku i upitali ga je li moguće zabraniti okupljanje molitelja na hrvatskim trgovima.
“Nije moguće. Imaju Ustavom zajamčeno pravo na okupljanje i to mogu koristiti sukladno Zakonu o javnom okupljanju. Nema pravnog temelja za zabranu. Drugo je to što se ljudima ne sviđa to što se oni okupljaju i mole. Dokle god je okupljanje u okviru Zakona o javnom okupljanju, a za sad je – oni se mogu okupljati”, kazao je poznati stručnjak za portal Dnevno.
Podsjetio je kako je Zakonom jasno definirano da postoje mjesta na kojima nije moguće okupljanje kao što su bolnice, dječji vrtići i škole, autoceste, te da nije moguće okupljanje najmanje 10 metara od objekata u kojima su smješteni Hrvatski sabor i Vlada i najmanje 20 metara od objekta u kojem je smješten Ustavni sud. No, trg bana Josipa Jelačića, kako nam je kazao, nije jedno od tih mjesta.
“Mogu oni prikupljati potpise”, napomenuo je govoreći o peticiji i dodao kako bi zabrana okupljanja molitelja značila “direktno kršenje njihovih Ustavom zajamčenih prava.”
Što piše u Zakonu o javnom okupljanju
U Zakonu stoji da svatko ima pravo na javno okupljanje pod uvjetima utvrđenima tim istim Zakonom. “Javna su okupljanja u smislu ovoga Zakona mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja”, navode.
U Zakonu stoji kako se “jedino na temelju ovoga Zakona mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje koja su nužna u demokratskom društvu radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Pravo na javno okupljanje pripadnika Ministarstva obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske uređuje se posebnim propisima iz područja obrane”.
“Mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva. Javnim priredbama podrazumijevaju se okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti, a koja, s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera. Drugi oblici okupljanja podrazumijevaju okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i inih interesa”, stoji u Zakonu gdje se ističe da se javno okupljanje mora prijaviti te da organizator se mora pobrinuti da sudionici nisu naoružani i ne rade štetu.
