Više desetaka javnih osoba iz Srbije uputilo je pismo predsjednici Europske komisije, Ursuli von der Leyen, europskoj povjerenici za proširenje Marti Kos, veleposlaniku EU u Srbiji Emanueleu Giaufretu i izvjestitelju Europskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, u kojem traže podrški demokratskim procesima i borbi protiv korupcije u Srbiji.
Pismo prenosimo u cijelosti:
“Obraćamo Vam se kao dužnosnicima Europske unije, izabranim predstavnicima europskih politika i europskih vrijednosti, one Europe koja je i naš kulturni prostor i politički jedina prihvatljiva zajednica građana i naroda, a u namjeri da izrazimo duboku zabrinutost povodom aktualne političke situacije u Srbiji.
U trenutku dok ovo pišemo, aktualni režim u Srbiji duboko je uzdrman studentskim i građanskim prosvjedima izazvanim smrću petnaest osoba, prilikom pada nadstrešnice na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, a što je ishod očitih koruptivnih radnji.
Svi uvidi u uzroke tog zločina vode direktno prema vrhu države. Studentska pobuna, blokade fakulteta u cijeloj Srbiji, tim potaknute obustave rada i masovni prosvjedi građana šalju jasnu poruku da vladavini korupcije jednom za svagda mora doći kraj.
Ono što nas, međutim, kao građane Srbije, dodatno onespokojava i što je i jedan od povoda za ovo pismo, je činjenica da vladavina ovakvog režima svih ovih godina ne bi bila moguća bez, nažalost, vrlo ambivalentne i nedosljedne politike Europske unije prema Srbiji, što se proteklih godina nerijetko svodilo na otvorenu podršku vlasti Aleksandra Vučića.
KAOS Letica: ‘Vučić je u knockdownu, malo mu fali, ali ima prostora…’
Naime, Europa, od čijih fondova i tržišta, uostalom, ovisi dobar dio gospodarstva Srbije već više od dvadeset godina, kao da sustavno skreće pogled s neugodnih i suštinski antieuropskih odlika aktualne srpske vlasti.
U Srbiji pod Vučićevom vlašću, progone se pojedinci iz državnih struktura koji se usude otvoreno suprotstaviti kriminalu.
Skrivaju se dokazi o ubojstvima u koje su umiješani javni službenici.
Pripadnicima policije koji razotkrivaju državni kriminal, prijeti se ubojstvom, a policajci koji u policijskoj postaji do smrti pretuku čovjeka privedenog radi saslušanja, ostaju na slobodi.
Radnicima se prijeti otkazom u slučaju odbijanja pokornost stranačkim direktorima i sudjelovanje na skupovima podrške režimu.
PICULA: Pad vlade Srbije posljedica je pritiska domaće javnosti na Vučića, a ne stranih pritisaka
Privode se, hapse, prate i prisluškuju aktivisti, studenti, profesori, novinari, pripadnici oporbenih stranaka, a oslobađaju odgovornosti režimski batinaši i stranački aktivisti Srpske napredne stranke organizirani da napadaju građane.
Ipak, vlast Aleksandra Vučića, javno podržavaju ključni akteri europske politike ili, u najboljem slučaju, toleriraju, u postupcima koji su u potpunoj suprotnosti s elementarnim europskim vrijednostima.
Na potpunu režimsku kontrolu medija s nacionalnom frekvencijom, na paraliziran pravosudni sustav, na lažirane biračke popise, pa čak i na terorističke napade na Kosovu, koje provode osobe koja u Srbiji imaju zaštitu države i ostvaruju milijunske profite, Europska unija gleda kao na efemeran, sekundarni problem.
Kratkovido se, radi distanciranja Srbije od ruskog utjecaja, nudi geopolitički zagrljaj jednom prevrtljivom i opasnom režimu i njegovom kriminalnom vođi, koji vlastitim građanima javno prijeti paravojnim formacijama proruskih ekstremista zakletih krvlju da brane njegovu vlast.
RADIO NACIONAL Slobodan Georgiev: ‘Aleksandru Vučiću preostaju samo nasilne opcije, a za njih nema autoritet’
U okolnostima velikih svjetskih previranja, Europa, svi njeni politički akteri, pa i europska javnost, morali bi imati u vidu, s nespornom jasnoćom, da je Srbija pod vlašću Aleksandra Vučića jedan sigurnosno nestabilan i opasan teritorij, na kojoj se, nažalost, aktuelna europska indiferentnost, permanentni ruski utjecaj i djelovanje organiziranog kriminala susreću u održavanju jednog otvoreno kriminalnog režima, koji, po svemu što je dostupno u analizi političkog trenutka, predstavlja ozbiljnu prijetnju, ne samo za ostvarivanje elementarnih prava građana Srbije, već i za regionalnu, pa i europsku, sigurnost i stabilnost.
O tome govore i mnoge prijetnje upućene građanima Europske unije na tlu Srbije, pa i nedavno iživljavanje srpske policije nad državljanima Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, kao i Sjeverne Makedonije i Albanije, i njihova deportacija iz Srbije bez ikakvog pravnog temelja.
Režim, koji zapada u ozbiljnu krizu, sad intenzivno radi na stvaranju potencijala za sukobe u regiji, a uz umjetno poticanje nacionalistički utemeljenih neprijateljstava i paranoičnih konstrukcija o “stranim agenturama”.
U ovom času, građani Srbije bore se za identične vrijednosti koje su u samim temeljima Europske unije, za vrijednosti antifašističke Europe, Europe koja vrlo dobro pamti režime crnokošuljaša, propagandnih partijskih medija, sveprožimajuće korupcije, režime koji prijete, pljačkaju i otimaju, režime za kojima ostaju ruševine i mrtvi.
MIRJANA RAKIĆ: ‘Vučić gubi tlo pod nogama, država mu ne funkcionira. Na kraju će morati odstupiti’
Pozivamo Vas da kao uvaženi predstavnici Europske unije osobno preuzmete aktivnu ulogu u podršci slobodnoj, demokratskoj i europskoj Srbiji, tako što ćete i europskoj javnosti i institucijama predočiti neophodnost jasne i odgovorne politike Europske unije prema našoj zemlji, a s nedvosmislenim akcentom na podršku demokratskim procesima, borbi protiv korupcije, borbi za slobodu medija, i borbi za ponovnu izgradnju nezavisnog, a već čitavu deceniju u potpunosti urušenog, pravosudnog sustava.
U nadi da ćete uvažiti i s dužnom pažnjom razmotriti naš dopis, te da će sadržaj i poruka ovog pisma doprijeti i do građana Europske unije, koji imaju pravo i obavezu znati što se događa u njihovom neposrednom susjedstvu, upućujemo vam srdačne pozdrave.
S poštovanjem,
Dejan Atanacković, pisac i aktivist
Ivan Lalić, dramski pisac
Aida Ćorović, povjesničarka umjetnosti i aktivistkinja
Goran Marković, redatelj
Milica Čubrilo Filipović, novinar
Dušan Petričić, umjetnik
Rade Radovanovič, novinar i pisac
Irina Subotić, povjesničarka umjetnosti
Mirjana Đurđević, književnica
Dušan Teodorović, akademik
Marko Šelić Marčelo, glazbenik i pisac
Dubravka Stojanović, profesorica Sveučilišta u Beogradu
Biljana Stojković, profesorica Sveučilišta u Beogradu
Bane Trifunovič, glumac
Vesna Rakić Vodinelić, profesorica Sveučilišta u Beogradu
Prof. dr. Vladimir V. Vodinelić, profesorica Sveučilišta u Beogradu
Ljubodrag Stojadinović, novinar i pisac
Petar Peca Popović, novinar
Biljana Vilimon, slikarica
Nenad Kulačin, novinar kolumnist
Marko Vidojković, pisac
Kokan Mladenović, redatelj
dr. Tatjana Verbić, izvanredni profesor Sveučilišta u Beogradu
Stevan Filipović, redatelj
Novi Nebojša Milenković, povjesničar umjetnosti i pisac
Marija Srdić, aktivistkinja
Nenad Kostić, akademik
dr. Zoran Radovanović, redovni profesor u mirovini Sveučilišta u Beogradu
Nebojša Romčević, dramaturg
Vesna Pešić, sociologinja i političarka
Ana Kotevska, muzikolog
Biljana Stepanović, ekonomistica
Dubravka Marković, novinar
Tamara Džamonja Ignjatović, profesorica Sveučilišta u Beogradu
Jelisaveta Tatić Čuturilo, scenografkinja
Tamara Tripić, DD Mreža
Ana Hegediš Lalić, novinarka
Dinko Gruhonjić, profesor i novinar
Maja Lalić, arhitektica
Marko Lađušić, umjetnik i profesor
Ljubiša Jovanović, profesor
Jelica Minić, predsjednik Europskog pokreta
Jelka Jovanović, novinarka
Aleksandar Baucal, profesor Sveučilišta u Beogradu
NISAM REKAO ŠTO SAM KAZAO Gradonačelnik Subotice kaže da nije mislio na Hrvatsku, nego na ‘neke’ Hrvate iz Srbije
